Autorski tekstovi

Draž sajma

Dok obilazi sajamske štandove običan posjetilac nerijetko stiče utisak da privrednici uglavnom ispijaju kafe nazdravljaju i ponešto zameze. Toga je sve manje. Sadašnji biznismeni imaju drugačiju filozofiju.

Autor: Hajdar Arifagić

Unatoč činjenici da su informacione tehnologije smanjile potrebu susretanja i direktnog komuniciranja, a povećale mogućnost predstavljanja, reklamiranja i promovisanja, sajmovi kao tradicionalni oblik okupljanja i dalje su popularni. Potvrđuje to i veliko interesiranje domaćih i stranih kompanija za učešće na brojnim sajmovima koji održavaju krajem ljeta i početkom jeseni. Organizatori privrednih sajmova u Zenici, Tešnju, Gradačcu, Sarajevu, Brčkom, Bihaću, Banja Luci... zadovoljni su brojem domaćih i stranih izlagača koji će se predstaviti poslovnim partnerima i posjetiocima i najavom široke palete proizvoda i usluga namijenjenih tržištu.

Većina ih tvrdi da će izlagača ove godine biti više nego lani. Na sajmovima se u novije vrijeme ne razgovara samo o tome ko će kome šta prodati, odnosno kupiti već i o mogućnostima zajedničkog poslovanja, proizvodnje, izlaska na druga tržišta, investiranja. Po tome su posebno poznati sajmovi u Tešnju, Gradačcu i Zenici na kojem je do sada potpisano 300 poslovnih ugovora..

Lokalne zajednice se s posebnim izazovom predstavljaju na sajmovima koristeći mogućnost da zainteresiranim privrednicima i investitorima prezentiraju svoje potencijale i administrativnu efikasnost u davanju potrebnih saglasnosti itd. Kompanijama s njihovog područja koje teško mogu izdvojiti novac za ovu vrstu predstavljanja omogućeno je da to učine na zajedničkom štandu.

S tom namjerom na ovogodišnjem sajmu ZEPS u Zenici pojavit će se Opština Zavidovići. Ovom prilikom predstavit će novu privrednu zonu u Vozući sa 19 parcela na 10 hektara zemljišta na koje će se kako je najavljeno ovim povodom među prvima useliti jedna strana i dvije domaće kompanije.

Dok obilazi sajamske štandove običan posjetilac nerijetko stiče utisak da privrednici na sajmovima uglavnom ispijaju kafe nazdravljaju i ponešto zameze. Toga je sve manje. Sadašnji biznismeni se trude da za vrijeme kratkog boravka na sajmu urade što više: učestvuju na nekom stručnom sastanku, pogledaju pokoju mašinu ili proizvod, dogovore poseban sastanak itd. Ako za tim postoji potreba ozbiljniji sastanak s partnerima održe u nekom od obližnjih ugostiteljskih objekata. A tamo na stolu osim čaša, tanjira i posuda s kulinarskim đakonijama zna biti blok, olovka, papir na kojem, kao poslovni zadatak, ostaju zabilježeni detalji razgovora, preuzete obaveze. I to je svojevrsna draž naših sajmova!

BIHAMK

Povezane novosti

Una u epruveti

Una u epruveti

O Uni i jednoj knjizi koja poziva na suočavanje s klimatskim promjenama koje nije samo pitanje tehnološke inovacije ili reforme politika i zakona, već da ono zahtijeva duboku promjenu odnosa čovjeka prema okruženju.

Žuta linija

Žuta linija

Sarajevo je ovih dana pomalo u znaku glamura, a naš saradnik se osvrće na moguća poboljšanja u saobraćaju, od pozitivnih iskustava iz Helsinkija i Beča, do rigoroznije kontrole ko sve vozi iza žute linije...

Možda bi vas zanimalo