Nekad ugledna kompanija Energoinvest okončala je obilježavanje 73 godišnjice postojanja bez imalo invencije i draži da se ta godišnjica značajnije iskoristi kao podstrek za afirmaciju onih vrijednosti po kojima je bila poznata i na bazi njih daju naznake njenog aktuelnog stanja i posebno budućnosti. Nije bilo ni torte sa 73 upaljene svijeća, a i da jeste pitanje je ko bi ih ugasio, s obzirom na ukupan broj i elan trenutno zaposlenih Energoinvestovaca.
Da u toj dalekoj prošlosti nije bilo Emerika Bluma, osnivača i vizionara Energoinvesta, pitanje je da li bi i kako sadašnje rukovodstvo obilježilo rečenu godišnjicu. Spasili su se na način da su upriličili okrugli sto o temi ''Kako je bilo raditi s Blumom i poslije Bluma'' i tako kreirali priču koja može biti izazovna za buduća vremena. Tu raspravu pratila je i grupa studenata tehničkih fakulteta Univerziteta u Sarajevu dakle generacija od koje se očekuju svježe ideje i nova snaga za iskorake kakve su pravili Blum i saradnici. Ne znam da li znaju, a siguran sam da im to tamo niko nije rekao, da je opstanak kompanije veoma upitan iz razloga što se još ne zna njena vlasnička budućnost: da li će ostati u većinskom državnom vlasništvu, ili će je Vlada Federacije BiH, kao većinski vlasnik, prodati o čemu se godinama priča. Ako ostaje, da li će je restrukturirati, ojačati, ili će je gurnuti u stečaj pa je definitivno ugasiti (što je učinjeno sa desetinom dobrih bh. kompanija). O tome bi također trebalo razgovarati kao što je razgovarano o Blumovoj ostavštini.
Da je živ, za Bluma bi danas sigurno veliki izazov bila pojava vještačke inteligencije, proizvodnja vodonika, korištenje nuklearne energije, sigurnost informatičkih sistema, skladištenje energije... Jer, u njegovo vrijeme Energoinvest je počeo proizvodnju IRIS kompjutera, dijelova za nuklearne elektrane, procesne i brojne druge opreme bazirane na najnovijim naučnim i tehnološkim dostignućima što je za mnoge svjetske kompanije bio potpuno nepoznat biznis.
Ako sadašnja direktorica kompanije Bisera Hadžialjević i uprava na čijem je čelu započnu raspravu o tome da li i kako Energoinvest može da se uključi u savremene inovacijske i tehnološke procese, pokazat će da li su i šta naučili od Bluma kojeg treba slijediti, a ne samo pričati o njemu!?
Povezane novosti

Uticaj Tome Vinkovića i Harryja Fergusona na agrarnu revoluciju u Hercegovini
Tomo Vinković simbolizira otpornost, Goldoni preciznost, a IMT Ferguson snagu. Priča traktorima i o tome kako se konopom palio Tomo, kako je Goldoni orao daidžine vinograde i kako je Šerifan u Fergusonu osvojio svoju slobodu.

CRNE NIJANSE ZELENE TRANZICIJE: Zašto će nas skupo koštati jeftini evropski dizelaši
U zadnjih nekoliko decenija smo prošli kroz razne tranzicije, i u svakoj smo od njih izvukli deblji kraj. Nema razloga da se preko naših leđa ne prelomi i ova zelena, i da nam se i u njoj piše crno.

Banka na točkovima
Komercijalno investiciona banka donijela je olakšanje Bosanskom Petrovcu otvaranjem poslovnice, dok mobilne ekspoziture ostaju neiskorištena prilika za druge bh. opštine bez bankarskih usluga.