Nekad ugledna kompanija Energoinvest okončala je obilježavanje 73 godišnjice postojanja bez imalo invencije i draži da se ta godišnjica značajnije iskoristi kao podstrek za afirmaciju onih vrijednosti po kojima je bila poznata i na bazi njih daju naznake njenog aktuelnog stanja i posebno budućnosti. Nije bilo ni torte sa 73 upaljene svijeća, a i da jeste pitanje je ko bi ih ugasio, s obzirom na ukupan broj i elan trenutno zaposlenih Energoinvestovaca.
Da u toj dalekoj prošlosti nije bilo Emerika Bluma, osnivača i vizionara Energoinvesta, pitanje je da li bi i kako sadašnje rukovodstvo obilježilo rečenu godišnjicu. Spasili su se na način da su upriličili okrugli sto o temi ''Kako je bilo raditi s Blumom i poslije Bluma'' i tako kreirali priču koja može biti izazovna za buduća vremena. Tu raspravu pratila je i grupa studenata tehničkih fakulteta Univerziteta u Sarajevu dakle generacija od koje se očekuju svježe ideje i nova snaga za iskorake kakve su pravili Blum i saradnici. Ne znam da li znaju, a siguran sam da im to tamo niko nije rekao, da je opstanak kompanije veoma upitan iz razloga što se još ne zna njena vlasnička budućnost: da li će ostati u većinskom državnom vlasništvu, ili će je Vlada Federacije BiH, kao većinski vlasnik, prodati o čemu se godinama priča. Ako ostaje, da li će je restrukturirati, ojačati, ili će je gurnuti u stečaj pa je definitivno ugasiti (što je učinjeno sa desetinom dobrih bh. kompanija). O tome bi također trebalo razgovarati kao što je razgovarano o Blumovoj ostavštini.
Da je živ, za Bluma bi danas sigurno veliki izazov bila pojava vještačke inteligencije, proizvodnja vodonika, korištenje nuklearne energije, sigurnost informatičkih sistema, skladištenje energije... Jer, u njegovo vrijeme Energoinvest je počeo proizvodnju IRIS kompjutera, dijelova za nuklearne elektrane, procesne i brojne druge opreme bazirane na najnovijim naučnim i tehnološkim dostignućima što je za mnoge svjetske kompanije bio potpuno nepoznat biznis.
Ako sadašnja direktorica kompanije Bisera Hadžialjević i uprava na čijem je čelu započnu raspravu o tome da li i kako Energoinvest može da se uključi u savremene inovacijske i tehnološke procese, pokazat će da li su i šta naučili od Bluma kojeg treba slijediti, a ne samo pričati o njemu!?
Povezane novosti
Audi Q7: Tajna prelaska razdaljina
Od Jesenica do Žiline je 657 kilometara i na karti stoji da se ima voziti šest sati i četrdeset i četiri minuta. Pokojni Dragan Vladić je nas četvoricu dovezao za nešto više od četiri sata. U Audiju Q7, u kojem smo imali osjećaj da se vozimo u avionu.
Poznati automobili: Peugeot 406 vozi sretne ljude
Dvojica taksista, jedan pravi (iz Sarajeva), a drugi filmski (iz Marseja). Jedan auto i jedna priča o tome kako mali pobjeđuju velike i zbog kojih vrijedi živjeti.
Europo, otvori granične prijelaze u Krajini i spasi planetu!
Situacija u sezoni je takva iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu. Operativni centar BiHAMK-a je zatrpan pozivima sa upitima o dužini čekanja na Izačiću, vozači prate slike sa nadzornih kamera na granici, ali gužve jednostavno nije moguće izbjeći.
