Autorski tekstovi

Bum Blum

Nekada velik Energovinvest slavi 73. rođendan, a tim povodom je upriličen okrugli stol na temu ''Kako je bilo raditi s Blumom i poslije Bluma''. Nije dovoljno pričati o njemu, nego treba slijediti legendarnog osnivača, Emerika Bluma.

Autor: Hajdar Arifagić

Nekad ugledna kompanija Energoinvest okončala je obilježavanje 73 godišnjice postojanja bez imalo invencije i draži da se ta godišnjica značajnije iskoristi kao podstrek za afirmaciju onih vrijednosti po kojima je bila poznata i na bazi njih daju naznake njenog aktuelnog stanja i posebno budućnosti. Nije bilo ni torte sa 73 upaljene  svijeća, a i da jeste pitanje je ko bi ih  ugasio, s obzirom na ukupan broj i elan trenutno zaposlenih Energoinvestovaca.

Da u toj dalekoj prošlosti nije bilo Emerika Bluma, osnivača i vizionara Energoinvesta, pitanje je da li bi i kako sadašnje rukovodstvo obilježilo rečenu godišnjicu. Spasili su se na način da su upriličili okrugli sto o temi ''Kako je bilo raditi s Blumom i poslije Bluma'' i tako kreirali priču koja može biti izazovna za buduća vremena. Tu raspravu pratila je i grupa studenata tehničkih fakulteta Univerziteta u Sarajevu dakle generacija od koje se očekuju svježe ideje i nova snaga za iskorake kakve su pravili Blum i saradnici. Ne znam da li znaju, a siguran sam da im to tamo niko nije rekao, da je opstanak kompanije veoma upitan iz razloga što se još ne zna njena vlasnička budućnost: da li će ostati u većinskom državnom vlasništvu, ili će je Vlada Federacije BiH, kao većinski vlasnik, prodati o čemu se godinama priča. Ako ostaje, da li će je restrukturirati, ojačati, ili će je gurnuti u stečaj pa je definitivno ugasiti (što je učinjeno sa desetinom dobrih bh. kompanija). O tome bi također trebalo razgovarati kao što je razgovarano o Blumovoj ostavštini.

Da je živ, za Bluma bi danas sigurno veliki izazov bila pojava vještačke inteligencije, proizvodnja vodonika, korištenje nuklearne energije, sigurnost informatičkih sistema, skladištenje energije... Jer, u njegovo vrijeme Energoinvest je počeo proizvodnju IRIS kompjutera, dijelova za nuklearne elektrane, procesne i brojne druge opreme bazirane na najnovijim naučnim i tehnološkim dostignućima što je za mnoge svjetske kompanije bio potpuno nepoznat biznis.

Ako sadašnja direktorica kompanije Bisera Hadžialjević i uprava na čijem je čelu započnu raspravu o tome da li i kako Energoinvest može da se uključi u savremene inovacijske i tehnološke procese, pokazat će da li su i šta naučili od Bluma kojeg treba slijediti, a ne samo pričati o njemu!?

BIHAMK

Povezane novosti

Rat carinama: Mogu li se automobilima brojati krvna zrnca?

Rat carinama: Mogu li se automobilima brojati krvna zrnca?

Nakon što su SAD uvele carine Kanadi, pa ih povukle, pa uvele carine i drugim državama, pa i njih zamrznule, pa pojačale carine za Kinu, stručnjaci su pokušali izračunati koliko bi mogli koštati automobili u Americi ako na snazi ostanu povećane carine.

Žikina Mečka čačka nedjelju

Žikina Mečka čačka nedjelju

Žikin Mercedes bio je moćan auto. Njega su voljeli gastarbajteri i povratak u domovinu u jednoj takvoj Mečki bio je simbol da se uspjelo, sa sve popratnim manirima skorojevića i wannabe snobova, dok je Milan bio mirni lektor, s profesorskim Spačekom.

Mic po mic do Evrope

Mic po mic do Evrope

Kad se u državi kakva je naša bremenita političkim, sudskim, sigurnosnim i drugim ''opasnim'' pitanjima dogodi da vlast uradi ono što joj je posao, a njeni organi to prihvate jednoglasno, svaki put bi na Marindvoru trebalo organizirati vatromet.

Možda bi vas zanimalo