Hibridi prodavaniji od benzinaca, dizel je izgleda ljubavna priča spremna za kraj

U 2025. godini, evropsko tržište automobila poraslo je za 2,4 posto u odnosu na 2024. godinu, za ukupno 13.271.270 registracija. Međutim, vijesti su drugačije: više od jedan od tri prodata automobila bio je blagi ili standardni hibrid, mada su to u suštini “novi” benzinci.

Preciznije rečeno, udio elektrifikovanih automobila, bez plug-in hibrida, iznosio je 34,4 posto, što je najveći tržišni udio na cijelom Starom kontinentu, uzimajući u obzir tržišta EU (Evropska unija), EFTA (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska) i Veliku Britaniju (Engleska, Vels, Škotska i Sjeverna Irska).

Benzinski automobili su se zapravo zaustavili na 26,1 posto, što je pad od skoro 7 posto u odnosu na 2024. godinu, a u budućnosti će ih biti sve manje. Kako se dogodila ova historijska promjena lako je odgonetnuti?

Prije svega, ponuda je ta koja diktira i trendove i finalne brojke. Hibridni modeli su sve brojniji, posebno blagi hibridi. Od gradskih automobila poput Fiat Pande do superautomobila prerušenih u karavane poput Audija RS6, prolazeći kroz bezbroj SUV-ova svih veličina. Blagi hibridni motori su prisutni na sve strane.

Oni predstavljaju najlakšu i najekonomičniju opciju za proizvođače i vozače da smanje (čak i ako samo neznatno) potrošnju goriva i emisije. Sa strane proizvodnje, emisije su ključno pitanje: proizvođači automobila koji prodaju u Evropi imaju ograničenje dometa (izračunato na osnovu prodatih automobila) od 93,6 g/km. Blagi hibridi predstavljaju prvi korak, ali sami po sebi nisu dovoljni da se usklade s evropskim propisima.

Potpuno hibridni pogonski sklopovi prolaze bolje i više nisu ekskluzivni za Toyotu, već ih koristi sve veći broj proizvođača. Naprimjer, Volkswagen je također već uključen, prvo s novim T-Rocom, a zatim i s Golfom.

Tu je i pitanje cijena: hibridni automobili imaju cjenovnike koji se preklapaju s cjenovnicima verzija s isključivo unutrašnjim sagorijevanjem, a u nekim zemljama uživaju podsticaje ili nisu kažnjeni s fiskalne tačke gledišta, kao što se dešava u Francuskoj gdje se s povećanjem nivoa emisije CO2 povećava i iznos "malusa" koji se plaća prilikom kupovine.

Trebalo bi reći i nekoliko redova o sada nezaustavljivom padu dizel goriva. Nekada popularan u većem dijelu Evrope, dizel je izgubio svoju privlačnost, neki proizvođači su ga napustili, a drugi smanjili ponudu.

Toliko da će se 2025. godine udio dizela smanjiti na 7,7 posto, što je još jedan pad u odnosu na 10,4 posto iz 2024. godine. Ako hladne brojke malo govore, samo pomislite da su električni automobili s 19,5 posto više nego udvostručili taj udio, a čak su i plug-in automobili sa 9,5 posto tržišta pretekli dizelaše.