Članak top banner 970x90
Destinacije

Regija Tuzla: Od Pannonice do Konjuh planine

Tuzla nije samo industrija. Osmanski period, pa austrougarski, živahni Stari grad, jezero Pannonica, kao i planinarenje po Konjuh planini čine ovaj kraj itekako zanimljivim za posjetioce i radoznale avanturiste.

Autor: Tim Clancy

Od davnina je Tuzla bila sinonim za njena izvorišta soli. Naseljen još od neolitika, i nadimak za ovaj grad dolazi od turske riječi tuz, što znači – sol. Dokazi o vađenju soli iz nalazišta mogu se pratiti još od 1548. godine – iako se zasigurno proizvodnja soli odvijala mnogo godina i prije toga. S okupacijom Osmanskog carstva, 1474. godine, Tuzla je ušla u sastav Bosanskog ejaleta, te ujedno postala i administrativno sjedište Zvorničkog sandžaka. Status kadiluka prvo je dobila Gornja Tuzla, a zatim sredinom 17. stoljeća i područje čitave Tuzle.

Utvrda Tuzla

Uvođenjem modernih zanata, te zahvaljujući i tadašnjoj reformiranoj vladi, Tuzla se razvila u administrativno središte Zvorničkog sandžaka i postala ključno komunikacijsko, vojno, trgovačko i kulturno središte na sjeveroistoku Bosne. Sa oko 5.000 stanovnika, to je bio i jedan od najmnogoljudnijih gradova u zemlji toga doba. Tuzla je dugo vremena bila pogranični grad. Nalazi se na jugoistočnim obroncima planine Majevice, na 239 metara nadmorske visine. Upravo zbog te pogranične zadaće, početkom 18. vijeka na ovim prostorima izgrađeno je jako utvrđenje. Utvrđena Tuzla je bila ključna strateška tačka tokom sukoba za promjene vlasti u regionu. Utvrđenje je uništeno krajem 19. vijeka kada je osmanski uticaj potpuno oslabio. Godine 1878. jedan je osvajač napuštao ove krajeve, a drugi – Austro-Ugarsko carstvo – trebalo je stići. Ipak, o jakom i dugotrajnom osmanskom uticaju i danas svjedoče mnogi spomenici i građevine, poput Turalibegove džamije izgrađene u 16. vijeku.

Adnan Bubalo: Konjuh planina

Industrija dolazi

Dolaskom Austro-Ugarske iskopavanje soli i ugljena se pojačalo, što je pretvorilo Tuzlu u industrijski centar, naročito u kasnim godinama austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini. Nakon Drugog svjetskog rata, u Titovoj Jugoslaviji, grad Tuzla je postala regionalni industrijski centar, jedan od najvećih u državi. I danas je Tuzla i dalje glavno središte sjeveroistočne regije države i, bez obzira na sve probleme, centar ekonomije i industrije ovog dijela Bosne i Hercegovine. Također je središte nekih najvećih kompanija u zemlji. Tuzla se prostire na površini od oko 15 kilometara kvadratnih i u gradu po popisu živi oko 100.000 stanovnika, dok općina broji oko 170.000 stanovnika.

Kao i u ostatku regije, nisu tvornice jedino što Tuzla nudi: prekrasno okruženje ostavlja bez daha. I danas ako odete malo dalje od grada i posjetite okolne planine – poput planinarenja na Konjuh – uvjerite se kako je veličanstven krajolik veoma blizu.

Grad tolerancije

Iako je ovdje neosporno industrijska atmosfera, Tuzla također ima zabavan i mlad duh kojeg promovišu studenti u mnogobrojnim kafićima i klubovima – posebno u području Starog grada. Postoji i nekoliko prelijepih džamija, pravoslavna crkva i franjevački samostan – što je svjedočanstvo da je ovo grad tolerancije. Stari grad je živi muzejski komad i vrijedi izdvojiti vrijeme samo za šetnju njegovim ulicama. Glavna ulica je šetalište Korzo, i samo je za pješake. Na Korzu posjetitelji i građani uživaju u vibraciji tuzlanskog univerzitetskog duha i u lokalnim kafićima, uličnim terasama, se osjećate kao u dnevnom boravku. Nažalost, kada dođete posjetiti Stari grad, upečatljivo je da ovaj dio grada doslovno klizi, propada. Podzemna erozija zbog višegodišnjeg iskopavanja soli izazvala je duboke otvore duboke i do 10 metara. Mnoge poznate ulice, trgovi i četvrti stare Tuzle su nestale. Dobra vijest je da se posljednjih godina područje grada obnavlja. Najočitiji primjer toga je obnova prelijepog Trga Slobode.

BIHAMK

Povezane novosti

Ovčiji brod: Nevesinjsko kameno runo

Ovčiji brod: Nevesinjsko kameno runo

Nevesinjski kraj ima posebnu aromu: tu i ujesen mirišu trave, a ostaci historije vode u mitove o Suli Repcu, Mimaru Hajrudinu, udovici bega Ljubovića i Jasonu i Argonautima koji su plovili po Zalomci. Za sve je kriv jedan tajanstveni most. Ovčiji.

Crvanj: Posljednji prsti ljeta ispod Zimomora

Crvanj: Posljednji prsti ljeta ispod Zimomora

Pod prstima Zimomora ljeto je brojalo svoje zadnje dane. Dok se penjete uz Crvanj, pomislite da se ovdje rodio staroslavenski bog vjetra, vidite kamene ostatke pastirskih katuna i potpis jednog od najvažnijih umjetnika srednjovjekovne Bosne.

Treskavica: Švicarska na Velikom jezeru

Treskavica: Švicarska na Velikom jezeru

Planina kojoj je glava, vrh Mala Ćaba, u Bosni, a vrat, masiv kojeg odvaja rijeka Ljuta, u Hercegovini, pravi je dragulj za planinarenje. Naš urednik je prošao turu od Turova do Velikog jezera na Treskavici.

Možda bi vas zanimalo