Autorski tekstovi

Sudar strategija

Diskusije o tome šta trebaju biti prioriteti u saobraćajnoj strategiji su važne, naročito kada se govori o stanju i perspektivama putne infrastrukture. Izgradnja brzih cesta i rasterećenje saobraćaja na postojećim magistralama nema dinamiku koja obećava.

Autor: Hajdar Arifagić

Svake godine za održavanje putne infrastrukture iz lokalnih, kantonalnih i entitetskih budžeta izdvaja se na stotine miliona konvertibilnih maraka. Taj novac se najviše troši za čišćenje snijega i posipanje kolovoza tokom zime, a u ljeti za košenje trave. Minulog ljeta u Hercegovini travu je spržilo sunce a u proteklim sedmicama zime ozbiljnijeg snijega nije ni bilo. To je bogom dana prilika da se tim novcem mešetari na što ukazuje i nedavna diskusija na savjetovanju parlamentaraca različitih nivoa  vlasti održanog u Fojnici, a posvećeno stanju i perspektivama putne infrastrukture.

Da se zajednički novac neracionalno troši vidi se po izgrađenim kružnim tokovima na pustim cestama na području Gruda u Hercegovini, i nesnošljivim saobraćajnim gužvama na magistralnim cestama posebno u Tuzlanskom kantonu. Pri tom na jugu se regionalne ceste ubrzano pretvaraju u magistralne i to sa nogostupom i – kućnim priključkom! Na drugoj strani, izgradnja brzih cesta i rasterećenje saobraćaja na postojećim magistralama nema dinamiku koja obećava da ćemo u skoroj budućnosti kroz Bosnu i Hercegovinu brže putovati.

Analize pokazuju da za razvoj putne infrastrukture imamo dosta novca, ali je on ''slabo lociran''. Uz to  ima i puno mudrovanja. Kako je primijećeno na savjetovanju strategije razvoja saobraćaja crtaju se na svakom ćošku, pri čemu se brzo misli, a sporo radi a niko ne kaže šta su nam prioriteti. Zato se i dešava da proces ekspropijacije na području Sarajeva kao uslov za završetak započete a nedovršene modernizacije putne mreže traje deset godina. I ne zna se kad će biti okončan.

Ima problema i u raspodjeli sredstava na državnom nivou u raspodjeli i trošenju sredstava prikupljenih od akciza na pogonska goriva. U pitanju je 200 miliona KM, što propituje i Evropska banka za obnovu i razvoj. Loše vijesti stižu i u vezi sa izgradnjom tunela Prenj na koridoru 5c, jer će međunarodni finansijeri tražiti da se tender raspisan za taj posao poništi! Najave su da se dobro ne piše i za većinu od 500 zaposlenih u Javnom preduzeću Auto-ceste Federacije BiH koje će ubrzano uvoditi elektronsku naplatu kao racionalniji način ubiranja sredstava sa znatno manjim brojem uposlenih. Pljusak otkaza je neminovan.

Na spomenutom savjetovanju na sličan način je razgovarano je i o stanju u gasnom i elektroenergetskom sektoru. Nažalost ni tu nam ruže ne cvjetaju! Ali, treba zaskukati rukave i ne odustajati.

BIHAMK

Povezane novosti

Rat carinama: Mogu li se automobilima brojati krvna zrnca?

Rat carinama: Mogu li se automobilima brojati krvna zrnca?

Nakon što su SAD uvele carine Kanadi, pa ih povukle, pa uvele carine i drugim državama, pa i njih zamrznule, pa pojačale carine za Kinu, stručnjaci su pokušali izračunati koliko bi mogli koštati automobili u Americi ako na snazi ostanu povećane carine.

Žikina Mečka čačka nedjelju

Žikina Mečka čačka nedjelju

Žikin Mercedes bio je moćan auto. Njega su voljeli gastarbajteri i povratak u domovinu u jednoj takvoj Mečki bio je simbol da se uspjelo, sa sve popratnim manirima skorojevića i wannabe snobova, dok je Milan bio mirni lektor, s profesorskim Spačekom.

Mic po mic do Evrope

Mic po mic do Evrope

Kad se u državi kakva je naša bremenita političkim, sudskim, sigurnosnim i drugim ''opasnim'' pitanjima dogodi da vlast uradi ono što joj je posao, a njeni organi to prihvate jednoglasno, svaki put bi na Marindvoru trebalo organizirati vatromet.

Možda bi vas zanimalo