Ostajemo na točkovima i u području ekonomije, na što provocira nekoliko vijesti o ostvarenim rezultatima i planovima željezničkih kompanija u BiH i zemljama okruženja. Iz njih se vidi gdje smo mi a gdje naše komšije, te kako nam bježe, a mi ih i ne pokušavamo stići. Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine pohvalile su se da je voz na relaciji Sarajevo – Pazarić ispunio očekivanja jer je od 9. augusta lani, kada je uveden u saobraćaj, prevezao 39.680 putnika. Riječ je o razdaljini nešto manjoj od 30 kilometara i vožnji koja traje 34 minute. Riječ je o kompoziciji modernog i za putnike komfornog voza koji može razviti brzinu veću od 100 kilometara i u jednoj vožnji prevesti nekoliko stotina putnika. Imalo bi smisla kada bi taj voz tokom dana dva-tri puta i djelomično i po noći povezivao Sarajevo sa Mostarom, Zenicom. Dobojem, Banja Lukom... Ali to željeznicama nikako ne uspijeva iako je sa vozom Sarajevo – Pazarić dokazano da se ljudi lako opredjeljuju za željeznički prevoz kao alternativu za spore i tijesne autobuse. Sa prevozom roba je sasvim drugačija situacija, ali tu željeznice nisu u stanju da preuzmu brojne terete jer ih u tome sprječava izuzetno jak kamionski lobi.
Priča o željeznicama i njihovoj infrastrukturi, kao i izuzetno značajnom servisu privrede i faktoru ekonomskog razvoja, svuda oko nas je mnogo atraktivnija. Hrvatska je krajem 2021. potvrdila svoju namjeru o nastavku snažnog investiranja u željeznički saobraćaj i spremnost na dodatna ulaganja od oko pet milijardi eura do 2030. Doduše, oni imaju svu pomoć Evropske unije i fondova.
Srbija je isprobala modernu prugu i voz nove tehnologije kojim će za koju sedmicu putovanje na relaciji Beograd – Novi Sad učiniti najatraktivnijim putovanjem u regiji jer će se kompozicija kretati brzinom od 200 kilometara na sat. Uz sve drugo što je u tome pozitivno bit će to i svojevrstan poticaj za brži razvoj turizma. Ne spava ni Crna Gora. Tamošnja Vlada je objavila dokument urađenih idejnih rješenja sa studijom predizvodljivosti proširenja željezničke mreže Crne Gore. U njemu se ističe da bi proširenje željezničke mreže podrazumijevalo izgradnju kraka pruge Nikšić – Podgorica ka Bileći (Bosna i Hercegovina), potom izgradnja nove pruge Pljevlja – Bijelo Polje i dalje ka Beranama i granici sa Kosovom. Navedena dva željeznička pravca predstavljaju dio željezničkih pruga prema Čapljini (BiH) i Peći (Kosovo).
Kod nas politika nažalost nema senzibiliteta niti interesa za značanija ulaganja u razvoj željeznica, te zato nemamo vozova za ugodna putovanja i brži i jeftiniji prevoz roba. Pobjegli su nam i za to je odgovorna politika, a ekonomija nemoćna da ukloni sve njene rampe!?
Povezane novosti
Klikni za kredit
Kraj ove priče bit će trenutak kada svi pređemo na bezgotovinsko plaćanje, a ono sitnine što je ostalo po novčanicima i džepovima postane numizmatički eksponat.
Dani bunta
Strah za sudbinu Neretve javno iskazuju ekolozi. Posebno je značajno što se u raspravu o toj temi uključila i susjedna Hrvatska, jer projekat Gornji horizonti može ugroziti čitav sliv Neretve do samog ušća.
Kućica na raskršću
Kao mjeru povećane bezbjednosti na marindvorskom raskršću trebalo bi postaviti dodatnu svjetlosnu signalizaciju koja će i vozače i pješake opominjati na krajnji oprez.
