Autorski tekstovi

More u Kiseljaku

U porastu je ulaganje u razvoj turističke privrede, naročito u banjskom i zdravstvenom segmentu, o čemu svjedoči primjer iz Kiseljaka gdje kompanija Robot General Trading Co ulaže 30 miliona KM što je i najveća ovogodišnja investicija u ovom sektoru.

Autor: Hajdar Arifagić

Letimičan pogled na najavljene ili započete investicije u Bosni i Hercegovini tokom ove godine, ukazuje na to da je u porastu ulaganje u razvoj turističke privrede otvaranjem novih destinacija i povećanjem kapaciteta na području tradicionalnih destinacija. Vidan  iskorak napravljen je u banjskom i zdravstvenom turizmu, posebno u Kiseljaku, nekad čudotvornoj banji za liječenje unutrašnjih organa. U njeno ponovno aktiviranje (nakon 17 godina zapuštenosti tog kompleksa), kompanija Robot General Trading Co ulaže 30 miliona KM što je i najveća ovogodišnja investicija u ovom sektoru. Banjski kompleks će imati tri cjeline: hotel, banjsko lječilište i jednu malo jaču zdravstvenu ustanovu – kliniku koja će dati potporu lječilištu. Cijeli prostor će biti obogaćen dodatnim sadržajima za odmor i rekreaciju. Pažnju privlači i ulaganje Zavoda za fizikalnu i medicinsku  rehabilitaciju ''Dr. Miroslav Zotović'' od 6,7 miliona KM u banjsko-rekreativni centar u naselju Šeher u Banja Luci, koje su lokalne vlasti nakon rata preimenovale u ''Srpske Toplice''. Novac će biti uložen u rekonstrukciju i dogradnju objekta što podrazumijeva otvaranje novih sadržaja kao što su zatvoreni i otvoreni bazeni, bazen za djecu, velnes, fitnes.

Banje bi u skoroj budućnosti trebalo da budu zimi naše more, s obzirom na to da klimatske promjene (karakteristične po znatno smanjenoj količini snijega) ne idu u prilog zimskim centrima i hotelima po bh. planinama u kojima nema uslova za masovnu i raznovrsnu rekreaciju. Svoju šansu da odgovori na taj izazov prepoznali su i u banji u Olovu koja se također priprema za obimnu investiciju i povećanje kapaciteta.

Tokom minulih mjeseci u velikom broju opština i gradova održan i su privredni sajmovi sa fokusom na različita područja privređivanja. Utisak je da ih ni jedne prethodne godine nije bilo više. Ne samo sajmova nego i tradicionalnih izložbi domaće radinosti, takmičenja u kulinarstvu i pripremi proizvodnji zdrave hrane. To je dobra prilika za podsticanje domaće proizvodnje, razvijanje poslovne inicijative pojedinačnog i porodičnog biznisa na koji se moramo sve više oslanjati, s obzirom na trend gašenja klasičnih tvorničkih kapaciteta ove 2023.godine posebno izražen u metalnoj, tekstilnoj i obućarskoj industriji. Na mnogim od sajmova i manifestacija, svoje mogućnosti su prezentirali su proizvođači suhog mesa iz Visokog, a zapažen je i veliki broj proizvođača meda. Pitam se otkud toliki med, jer putujući dolinom Bosne nigdje ne vidjeh košnicu. Nema meda ni u šumi pa i medvjedi hranu traže nadomak naselja i asfalta!

BIHAMK

Povezane novosti

Neka curi česma!

Neka curi česma!

Od urbanog haosa do javnih česmi – male ideje koje mogu olakšati život u gradovima tokom velikih vrućina.

Po svjetlo na berzu

Po svjetlo na berzu

Dok javne finansije ostaju pod pritiskom, berza električne energije nameće se kao jedan od rijetkih ekonomskih iskoraka. Ipak, bez sektora gasa njeni efekti ostaju ograničeni.

Parking u magli

Parking u magli

Sva javna parkirališta, garaže, brojni pločnici i saobraćajnice u velikim gradovima praktično su zatrpani motornim vozilima.

Možda bi vas zanimalo