Dan planete Zemlje, koji se svake godine obilježava 22. aprila, posvećen je smanjenju proizvodnje i upotrebe plastike koja je po brojnim podacima prikupljenim na svim stranama svijeta prevršila mjeru i definitivno postala najveća opasnost za život na planeti, kako na zemlji tako i u okeanskim prostranstvima. Procjenjuje se da plastični otpad uzrokuje smrt više od milion morskih ptica i više od 100.000 morskih sisavaca svake godine. Napada i čovjeka, jer sitne čestice njene materije u naš organizam ulaze na nos i na usta pri svakom uzdisaju! Ona ne ugrožava samo život već i napore da se zaustavi porast globalne temperature ispod 1,5° Celzijusa budući da se plinovi efekta staklene bašte emituju tokom cijelog životnog ciklusa plastike.
U svijetu se godišnje proizvede 460 miliona tona plastike što je zastrašujuće baš kao i činjenica da se u posljednjih deset godina taj broj udvostručio i ne pokazuje trend smanjivanja. Naprotiv: po najnovijim izvještajima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) potrošnja plastike u svijetu gotovo će se utrostručiti za manje od četiri desetljeća pa će do 2060. godine dosegnuti do 1,2 milijardi tona dok će plastični otpad premašiti milijardu tona.
Veliki procenat (oko 31%) plastike koristi se za pakiranje hrane, 20% za tekstil i robe široke potrošnje i na otpadu završi nakon jedne ili samo nekoliko upotreba. Na globalnom nivou reciklira se samo devet posto plastičnog otpada. Od onog što ostane polovica odlazi na odlagališta, 19% se spaljuje, a 22% se odlaže u prirodu ili spaljuje na otvorenom.
Prizori po bosanskohercegovačkim gradovima ukazuju na krajnji nemar stanovništva, ali i komunalnih službi spram plastičnog otpada. Ima ga posvuda oko nas. No putujući u posljednjih nekoliko sedmica dolinom Bosne, potom prema Tuzli, zapadnoj Hercegovini s radošću primjećujem da je pojas uz saobraćajnice prilično čist i da kesa, čaša, flaša... izbačenih kroz prozor automobila ima sve manje. Posebno su ohrabrujuće velike plastične kese pripremljene za transport koje su službe za održavanje puteva napunile čisteći taj prostor. Znači li to da je pojačana borba protiv plastike na koju su Ujedinjeni narodi pozvali u povodu Dana planete Zemlje ovdje ozbiljno započela.
Do kraja ove godine pod pokroviteljstvom UN trebalo bi da bude donesen istorijski sporazum o plastici. Više od 50 zemalja pozvalo je na prestanak plastičnog onečišćavanja do 2040. godine. Organizatori Dana planete Zemlje žele ići korak dalje i pozivaju na smanjenje cjelokupne plastike za 60 posto. Pojedinačno i kolektivno vrijedi biti učesnik te borbe, zbog nas i budućih generacija.
Povezane novosti
Fiat 850, ili šta je donijela mudrost?
Ovo je priča o odrastanju u Sarajevu, prvim plivačkim zaveslajima na Makarskoj rivijeri, uzorima koje odlaze i autu koje se pamti.
Vraćam se majci u Bosnu
Moguće posljedice novog vala stečaja u Evropi mogu biti prekidi narudžbi iz BiH, povratak bauštelaca u domovinu i smanjen priliv deviznih doznaka što ih naši ljudi tamo zaposleni šalju rodbini.
Rast i propast
Šta je važnije – ekonomski rast ili zaštita okoliša, pitanje je kojim su se bavili mnogi stručnjaci, a naš saradnik donosi priču o regionalnom pogledu na njega, kao i šta mi u BiH (ne) radimo...