Šta odabrati: benzin, dizel ili hibrid?

U 2020. udio benzinaca u Evropi je bio 53%, dizela 30 i električara (računajući hibride) tek 7 posto. U nepune tri godine ''strujaši'' su zamijenili dizele i okrenuli tržište na svoj mlin, ostavljajući trenutno prostor dizelima u segmentu teških i komercijalnih vozila. Benzinci kao neutralni i dalje djeluju kao najoptimalniji izbor, pogotovo jer su subvencije na čisto električne automobile od ove godine postale znatno niže.

Ako se pitate trebate li kupiti dizelski, benzinski ili hibridni automobil onda trebate znati nekoliko bitnih činjenica o njima: današnji hibridni automobili troše manje goriva, proizvode manje emisija i pokazuju se pouzdanijima od svojih dizelskih i benzinskih modela. Doduše, na bh. tržištu to još uvijek nije toliko izraženo i slika sa terena govori drugačije, odnosno tržišni udio hibrida je i dalje minoran. Međutim, iako se kreće puževim korakom tržište se budi i prihvata ove ''mješance'' sve više, pogotovo što osim Toyote koja je započela pionirski posao sad i drugi nude ovu tehnologiju.

Moderni dizelski i benzinski automobili čišći su nego što su ikad bili. No, iako su se možda poboljšali, još uvijek ih nadmašuju hibridni automobili u smislu uštede goriva i emisija. Iznimka je ekonomičnost goriva na autocestama – ovdje dizel još uvijek ima prednost, ali i to je bitka koju dizelaši lagano gube.

Benzinski automobili pouzdaniji su od dizelskih, ali hibridi su najpouzdaniji od svih i što je najvažnije njihov servisni put izgleda mnogo povoljnije, budući da standardni hibrid nema klasični servis kvačila, velikog servisa kao ni česte zamjene kočionih komponenti kao automobili sa SUS motorima.

Razvoj hibridne tehnologije znači da benzinski hibridi polako sustižu dizel u pogledu potrošnje goriva na autocestama. Uzimajući u obzir prosjeke, većini ljudi bit će važnija potrošnja po gradu i kombinovana potrošnja, što hibride čini nekakvim pobjednikom, što se opet pokazuje tačnim na duge pruge i pričom o održavanju. Budući da je benzin jeftiniji od dizela, to je dodatni argument na strani hibrida. Čak i bh. tržište pokazuje sve veću naklonost ka hibridima, budući da ih je u prošloj godini uvezeno 610 naspram 359 iz 2021. S druge strane, vlasnici hibrida su nagrađeni s 5000 KM subvencije, a carinska stopa sa 15 spuštena na 5% (na EV carina je 0%).

Ovdje vrijedi napomenuti da brojke uključuju i plug-in hibride, koji u zadnje vrijeme nailaze na barijere u EU. Prvo, što ih mnoge države isključuju iz sistema poticaja, drugo, što većina istraživanja pokazuje vrlo nisku stopu korištenja istih na čisto električnu struju, pa njihova ''zelena'' strana postaje marginalizirana. Na kraju krajeva, svaki kupac bi trebao razumjeti razliku između hibrida kako bi njihova primjena imala više smisla. Onaj ko ima mogućnost punjenja baterija u vlastitom domu koristeći periode jeftine tarife za punjenje, ima mogućnost dnevne vožnje od cca 50-60 km za manje od 1 KM i tada plug-in hibrid svakako ima smisla. U suprotnom je obični hibrid više nego racionalan odabir.

Ako se pitate šta ćemo sa benzincim i dizelima prvo moramo primjetiti da su se cjenovno jako primakli hibridima i strujašima, što je nekako čini se i bila želja proizvođača. Time oni postaju sve manje privlačniji za nabavku, ali i za posjedovanje ako gledamo kroz percepciju održavanja. Moderni benzinci su ''opterećeni'' turbopunjačima, osjetljivim diznama, DPF filterima, kvačilima sa dvomasenim zamajcima. Skoro su jednako komplikovani postali kao dizeli. Dakle, i jedni i drugi su zagušeni modernim satelitima bez kojih ne mogu funkcionisati, a vlasnicima zadaju sve više glavobolja oko korištenja i održavanja. Filtrirajući stepen glavobolje, istraživanja, ali i iskustvo iz realnog života pokazuje da najbolje prolaze vlasnici modela sa atmosferskim benzincima kojih je nažalost sve manje u ponudi. Iznimke prave Hyundai, Kia, Toyota, Mazda, MG i neki drugi istočnjaci.