Od "kineskih hitova" do preuzimanja vodeće uloge u autoindustriji

Među deset najprodavanijih električnih automobila na svijetu prošle godine čak sedam modela je došlo od kineskog koncerna BYD, koji je počeo kao proizvođač baterija za mobilne telefone i drugu elektroniku 1995., a kao proizvođač automobila 2003. godine.

Danas, malo ko potcjenjuje kineske proizvođače. To potvrđuje slučaj marke MG, koja prodaje više automobila u Evropi nego u Kini, a ove godine je zabilježila rast od skoro 30 posto. U studiji minhenskog strategijsko-konsultantskog preduzeća Roland Berger, Kina sve više preuzima tehnološko vodstvo u autoindustriji.

"Kina napreduje visokim tempom i sada dominira svim ključnim oblastima autoindustrije - od tržišnog udjela električnih automobila preko infrastrukture za punjenje do asistenata za vožnju zasnovanih na vještačkoj inteligenciji. Osim toga, kineski proizvođači razvijaju nova vozila u roku od 24 do 40 mjeseci, dok Evropljanima za to treba 48 do 60 mjeseci", objašnjava Wolfgang Bernhart, partner u Roland Berger.

U Kini, prema ovoj studiji, trenutno 95 posto potencijalnih kupaca planira da kupi električni automobil kao sljedeće vozilo. Međutim, u studiji nedostaje napomena da ovo interesovanje nije nastalo sasvim dobrovoljno. Naime, vlada u Pekingu i u provincijama, kao i osiguravajuća društva, otežavaju kupovinu klasičnog modela s motorom s unutrašnjim sagorevijanjem. Dok se električna vozila mogu brzo i jeftino registrovati i osigurati, ljubitelji konvencionalne tehnologije pogona moraju savladati visoke i prije svega skupe prepreke da bi registrovali vozilo.

Nije čudo što "zelene" tablice dominiraju na tamošnjim ulicama. U međuvremenu se udio električnih vozila u registracijama u Kini povećao na 25 posto, dok udio u Evropi stagnira na 12 posto. U Njemačkoj je udio potrošača koji mogu da zamisle prelazak na električno vozilo pao s 55 posto u 2021. na trenutnih 45 posto.

U međuvremenu kineski proizvođači zahvataju sve veći komad tržišnog kolača i to se, prema studiji, neće promijeniti. Kao reakciju, evropski proizvođači sve više traže kineske partnere da bi osigurali tržišne udjele.

Stoga se lokalnim markama savjetuje da sklope saveze s kineskim proizvođačima automobila. Pitanje opstanka zahtijeva kombinovanje strateških saveza, softversku kompetenciju i prilagođavanje razlikama tržišta. Proizvođači automobila ubuduće moraju raditi na dva fronta: jedan za Kinu, drugi za ostatak svijeta.