Olakšan postupak eksproprijacije na dvije dionice Koridora 5c

Autocesta na Koridoru 5c kroz Bosnu i Hercegovinu vjerovatno je jedna od rijetkih tema oko koje među bh. građanima i političarima nema suprotstavljenih mišljenja i koja nikada nije izazivala dnevnopolitička prepucavanja. Svi su, dakle, jednoglasni i složni oko toga jesu li našoj zemlji potrebne moderne saobraćajnice. Iako bi, prema nekim preliminarnim procjenama, za cijelu autocestu u dužini od oko 320 kilometara trebalo oko tri milijarde eura, čak ni novac nije sporan, jer su evropske finansijske institucije skrojile pravila kojih se naša država pridržava i koja garantuju da će bh. budžeti podnijeti ovakav finansijski teret. Tome možda doprinosi i činjenica da se BiH nije odlučila da autocestu izgradi brzo i skupo kao što su to radile neke zemlje u našem susjedstvu. Iako su brojne dionice autoceste kroz BiH same od sebe skupe zbog konfiguracije terena BiH ih s relativnom lakoćom finansira zbog povoljnih kredita koje dobijamo ponajviše od dvije evropske finansijske institucije – Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicijske banke.

Do sada je izgrađeno 126,5 kilometara autoceste, a u izgradnji je još 60 kilometara. Već sada se prave planovi za narednu godinu i donose se odluke koje će olakšati posao građevinarima u skorijoj budućnosti. Vlada FBiH je u posljednjih 15-ak dana donijela dvije odluke kojima se dvije dionice autoceste (Počitelj – Zvirovići i Nemila – Donja Gračanica) proglašavaju projektima od javnog interesa što će olakšati i ubrzati njihovu gradnju. Ovim potezom Vlada FBiH je olakšala postupak eksproprijacije nekretnina koja se nalaze na pomenutim trasama buduće autoceste. Novac za eksproprijaciju će izdvojiti investitor, a to je Javno preduzeće Autoceste FBiH iz vlastitih sredstava, međunarodnih kredita i grantova.

Radovi na tunelu Hrastik

Istovremeno, iz JP Autoceste FBiH nam dolazi i informacija da je završen iskop 100 metara tunelske cijevi na tunelu Hrastik koji se nalazi na dionici autoceste Putnikovo Brdo – Medakovo koja će biti duga oko 8,5 kilometara i koja je od izuzetnog značaja za stanovnike i privredu općine Tešanj. Gradnja ove dionice se finansira kreditom EBRD-a, te bespovratnim sredstvima EU u okviru Agende za Zapadni Balkan. O tome kako napreduje izgradnja autoceste na Koridoru 5c za bh. medije je nedavno govorila i direktorica EBRD-a u BiH Manuela Naessl. I njoj je postavljeno pitanje koje se najčešće čuje u bh. javnosti, a koje se odnosi na brzinu gradnje.

''Razumijem da su bh. građani ponekad frustrirani zbog toga što se Koridor 5c ne gradi brže. Ipak, važno je reći da je to veliki projekat koji će koštati više od tri milijarde eura. Kao i za svaki drugi veliki projekat i ovom je potrebno vrijeme da se završi. Posebno onda kada ga realizujete u skladu sa visokim okolišnim, socijalnim i sigurnosnim standardima i uz provođenje međunarodnih javnih nabavki'', rekla je Naessl.

Osim toga, međunarodne finansijske institucije u našoj zemlji moraju komunicirati s najmanje tri vlade – dvije entitetske i jednom državnom o načinu finansiranja i otplate kredita. EBRD je ove godine našoj zemlji isplatio 55 miliona eura, a prošle i pretprošle još 200 miliona eura. Jasno je da bez ovog novca gotovo nijedna zemlja na svijetu ne bi mogla sama finansirati ovakav projekat, a pogotovo BiH. Koliko je zapravo našoj zemlji bitan EBRD koji novac daje za infrastrukturne projekat govori i brojka od 800 miliona eura koliko smo do sada dobili i plan za dodatnih 500 o kojima se uveliko razgovara. Osim toga, cijeli region još može računati na 800 miliona eura bespovratne pomoći Evropske unije.

Oprezno s tunelom Prenj

Još malo pa će lagano iscuriti i 2023. godina, a već se prave planovi za narednu godinu. Posebno će biti zanimljivo pratiti početak izgradnje tunela Prenj koji će svojom dužinom od 10 i kusur kilometara biti jedan od najdužih u Evropi. Direktorica EBRD-a je govoreći o ovom projektu rekla da je prioritet da vlade, finansijeri i kompanije za njega imaju adekvatnu osnovu, ali da je bitno da već postoje pripremljene procjene utjecaja na stanovništvo i okoliš. Kada krene njegova gradnja sve će biti kompleksno, od gradnje do finansiranja, a neki izazovi će se otkriti tek kada radovi počnu. Tu prije svega mislim na cijenu gradnje ovog tunela. Ako je kod izgradnje tunela Hranjen na cesti između Sarajevo i Goražda došlo do višestrukog prekoračenja cijene onda je logično zaključak da ni gradnja tunela Prenj neće koštati onoliko koliko se možda sada računa. To sve će na kraju bitno utjecati i na planove za konačni kraj gradnje cijele autoceste na Koridoru 5c. Više puta se u posljednje vrijeme spominjala 2028. godina kao konačni rok, ali s obzirom na to da je do te godine ostalo svega četiri-pet godina, a da gradnja tunela Prenj još nije ni počela vrlo je moguće da autocestu na Koridoru 5c nećemo dobiti ni do 2028. godine.