Ekocid u Ukrajini

Tragični rezultati ruske invazije na Ukrajinu dosada su najčešće iskazivani u broju poginulih, ranjenih i raseljenih ljudi i opisu stravičnog uništavanja gradova, infrastrukture, industrijskih postrojenja... Nesagledive posljedice razaranja tamošnjeg ekosistema još niko nije potpuno sagledao a pojedinačne činjenice o tome rijetko se iznose. Već sada se sa sigurnošću može tvrditi da će se one godinama, a potraje li agresija još dugo, i decenijama osjetiti ne samo u ekosistemu te zemlje i njenih ljudi već  mnogo šire i više – u Evropi!

Evo šta čini ekosistem Ukrajine koji pod silom oružja nestaje, mijenja se i tako postaje nova opasnost. Ekosistemi te zemlje zauzimaju 35 procenata biodiverziteta Evrope, dom su za više od 70.000 vrsta. Prirodna vegetacija zauzima 29 procenata njene teritorije, šume joj pokrivaju 16 posto teritorije. Ova zemlja ima 63.000 rijeka i zauzima jedanaest procenata planinskog lanca Karpata u kojem živi jedna trećina svih vrsta u Evropi. Rijeka Sjeverski Donjec je najduža rijeka u istočnom dijelu Ukrajine i važan je izvor svježe vode, a Dnjepar četvrta najduža rijeka na kontinentu. Prema Crvenoj knjizi Ukrajine (2021. godine) ovdje je registrovano 687 ugrožernih vrsta životinja i 857 ugroženih biljnih vrsta.

Nestajanje tog prirodnog bogatstva je krajnje alarmantno. Osim ugroženosti divljeg života zbog šumskih požara izazvanim raketnim napadima u Crnom moru nađeno je mrtvo hiljade delfina što bi moglo biti posljedica povećane brodske buke i korištenja moćnih sonarnih sistema podmornica, kako to registruje nacionalni park prirode Tuzlansko ušće u Ukrajini. Ministarstvo ekologije i prirodnih resursa Ukrajine do maja ove godine zabilježilo je 231 ekološki zločin koji je počinila Rusija. Rusija kao agresor pogazila je Ženevske konvencije koje regulišu ovu oblast a uz ostalo zabranjuju korištenje nasilnih tehnika modifikacije okoliša i ostavljaju ''široko rasprostranjene dugoročne i ozbiljne efekte'', te blokiraju ''metode i sredstva ratovanja koje imaju namjeru ili se od njih može očekivati da izazovu raširenu, dugoročnu i ozbiljnu štetu prirodnog okoliša''.

Prije više od 30 godina prilikom sastavljanja propisa zločina protiv mira i sigurnosti čovječanstva i nacrta Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda pokrenuta je inicijativa da ekocid postane međunarodni zločin zajedno s genocidom, ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i zločinima agresije i postane novo kazneno djelo na međunarodnom nivou. Nekoliko zemalja tome se usprotivilo. Decenijama kasnije ideja se ponovo rađa. Aktuelizirana je i proljetos na 20.međunarodnom simpoziju Lošinjski dani bioetike (Hrvatska) u izlaganju dr. Aleksandre Deanoske Trendafilove, profesorice Pravnog fakulteta Justinijana Prvog, Sveučilišta Ćirila i Metoda u Skoplju (Sjeverna Makedonija).

Nakon svega što se događa u Ukrajini postoji više vjerovatnoće da kod sljedećeg izjašnjavanja država o spomenutoj inicijativi neće biti protivljenja koja će je ponovo zaustaviti!