Ovo je kraj koji je bio na vjetrometini historije, ovuda je između planina prolazio rimski, a kasnije karavanski put. Danas, o Morinama se malo govori – nepregledni napušteni krajolici u kojima stanuju samo kameni spavači i pokoji stočar. No, to upravo zbog toga i jest zanimljiva destinacija u današnje vrijeme vreve i uobičajnih izletišta punih ljudi. Posebno za ljubitelje prirode, historije, planinare i bicikliste.
Planinska straža
Iz Sarajeva, put do Morina vodi preko Kalinovika. Kada se put počne spuštati u dolinu Neretve, počinje makadam. U mjestu Ulog, koje je nekada brojalo i više hiljada stanovnika, danas pustoš. Tu živi svega nekoliko desetina ljudi, bez adekvatne infrastrukture i nakon što se pređe Neretva makadam postaje izazovan za obične automobile. Za terence taj zadatak nije težak. Nakon desetak kilometara od Uloga, otvara se visoravan nad kojom poput stražara bdiju planine – na zapadu je Crvanj, dalje na sjeverozapadu Visočica, na sjeveroistoku Treskavica, na istoku Zelengora. Ako se na Morine ide sa juga, dolazi se iz Nevesinja ili Gacka. Put vodi preko Kifina Sela, pa slijede Plužine. U Plužinama se s asfaltne ceste skreće na makadamsku koja vodi kroz Morine.
Pogledajte mapu:
Zbog pašnjaka i okolnih planina, ovo mjesto nazivaju evropski Tibet. Ovdje nadmorska visina u prosjeku prelazi 1.600 metara, a vjetrovi su surovi. O surovosti ovog kraja govori i jedna teorija o nastanku imena koja kaže da naziv Morine potiče od staroslavenske boginje smrti, tame i podzemlja Morane.
Od najstarijih vremena Morinama su hodili razni osvajači i domaćini, nekada su tu bili feudalni posjedi bosanskog velmože Radoslava Pavlovića, a nekropola stećaka koja je u narodu poznata kao ''Svatovsko groblje'' danas predstavlja centralnu atrakciju zaljubljenicima povijesti i kulture.
Čiji su ono svatovi...
Ova nekropola dominira krajolikom. Austrougarska je, nažalost, napravila put sredinom nekropole i tako joj je narušen prvobitni izgled. Međutim, sve ostalo je autentično i kada se radi o stećcima, Morine uistinu predstavljaju jednu od najautentičnijih nekropola, sa predivnim pejzažom. Sa lijeve i desne strane, tu se nalazi više od 50 stećaka raznih oblika.
Neki su ukrašeni bordurama, vrpcama, sa arhitektonskim i biljnim motivima kao i prikazima oružja. Osim ovog važnog materijalnog kulturno-historijskog blaga, uz ovu nekropolu vežu se najmanje tri legende. Prema jednoj, groblje je nastalo kad je bila ženidba mostarskog bega Lakšiča koji je preprosio djevojku nevesinjskom begu Aliji Ljuboviću. O tome je napisana i narodna pjesma. Prema toj legendi svatovi su se smrzli u ledenoj oluji. Druga legenda kaže da su se ovdje srele dvije svatovske kolone i nijedna se nije htjela maknuti onoj drugoj, te je nastao metež u kojem su svi izginuli. Prema trećoj legendi na Morinama su se sukobile dvije vojske, a bitka je završila tek kada su jedni drugima sabljama odsjekli glave, a vojnici su i obezglavljeni "mahali sabljama". Ono što je historijski fakat jest da se u blizini nekropole nalazi lokacija Majdani na kojoj se vadio kamen za stećke. Čitav ovaj krajolik pun historije idealan je za izlet, za uživanje u prirodi i čistom zraku.
Crvanjsko jezero – raj za bicikliste
Visoravan na Morinama raj je za bicikliste koji često koriste turu do Crvanjskog jezera (Uloško jezero). Ovo jezero je udaljeno desetak kilometara od nekropole, ali automobilom je moguće doći samo iz pravca Uloga jer je makadamski put iz pravca Morina nekoliko puta isprekidan barikadama ili ogromnim rupama koje su napravljene zbog nelegalne sječe šume. Biciklom je moguće napraviti čitav krug od Morina, do Crvanjskog jezera, pa prema Ulogu i nazad prema visoravni... Pejzaži su fantastični i idealni u kasno proljeće, ljeto i ranu jesen.
Samo jezero je atrakcija za sebe, nalazi se na obodu planine Crvanj kod sela Jezero. Dužina jezera iznosi oko 400 metara, širina oko 200 metara, a najveća dubina do 25 metara. Crvanjsko jezero se nalazi na 1.058 metara nadmorske visine. U jezeru ima i ribe, šarana i pastrmke. Ribari mogu svoje dozvole za revir ''Crvanjsko jezero'' kupiti u selu Jezero kod Vojka Golijanina.
Povezane novosti
Ovčiji brod: Nevesinjsko kameno runo
Nevesinjski kraj ima posebnu aromu: tu i ujesen mirišu trave, a ostaci historije vode u mitove o Suli Repcu, Mimaru Hajrudinu, udovici bega Ljubovića i Jasonu i Argonautima koji su plovili po Zalomci. Za sve je kriv jedan tajanstveni most. Ovčiji.
Crvanj: Posljednji prsti ljeta ispod Zimomora
Pod prstima Zimomora ljeto je brojalo svoje zadnje dane. Dok se penjete uz Crvanj, pomislite da se ovdje rodio staroslavenski bog vjetra, vidite kamene ostatke pastirskih katuna i potpis jednog od najvažnijih umjetnika srednjovjekovne Bosne.
Treskavica: Švicarska na Velikom jezeru
Planina kojoj je glava, vrh Mala Ćaba, u Bosni, a vrat, masiv kojeg odvaja rijeka Ljuta, u Hercegovini, pravi je dragulj za planinarenje. Naš urednik je prošao turu od Turova do Velikog jezera na Treskavici.
