Članak top banner 970x90
Autorski tekstovi

Opasnost od e-otpada

Godišnje se proizvede oko 50 miliona tona elektroničkog otpada što je jednako izbacivanju 1.000 prenosnih računala svake sekunde. Na nekim mjestima količina e-otpada rast će i 500 posto u godinama koje dolaze.

Autor: Hajdar Arifagić

Učestvujući na 20. Lošinjskim danima bioetike, ugledni hrvatski znanstvenik prof. dr. Igor Čatić govorio je o informacijskom otpadu kao zastrašujućoj opasnosti za čovječanstvo. Naime, godišnje se proizvede oko 50 miliona tona elektroničkog otpada što je jednako izbacivanju 1.000 prenosnih računala svake sekunde. Na nekim mjestima količina e-otpada rast će i 500 posto u godinama koje dolaze. Na pitanje zašto elektronički otpad postaje sve veći problem njegov odgovor je da ''sadrži izuzetno otrovne kemikalije, uključujući: olovo, kadmij, dioksine, furane, arsene, živu, krom, vinil-klorid, berilij...''. Zdravstveni učinci elektroničkog otpada su urođene mane, oštećenje središnjeg i perifernog živčanog sistema, iskrivljen sastav krvi, oštećena pluća, jetra i bubrezi te u najgorem slučaju smrt.

Mnogo otpada šalje se u Aziju ili Afriku na ''recikliranje''. Profesor Čatić upozorava da je to samo jednostavan i jeftin način da se riješimo ogromnih količina e-otpada kojeg stvaramo. U zemljama Azije mnogo toga jednostavno se spaljuje, a što često rade djeca. Ta djeca – radnici u reciklažnim dvorištima izložena su čak i većem riziku od oštećenja zdravlja nego odrasli. E-otpad izuzetno zagađuje. Tlo kineskog odlagališta e-otpada ''Guiyu'' bilježi neke od najvećih svjetskih koncentracija dioksina i teških metala. Voda je sadržavala olovo 2.400 puta više od sigurnih nivoa. A upravo ovdje radi mnogo djece.

Mnogi tragaju za rješenjem ovog problema a prema saznanju citiranog profesora u tome je najdalje otišla laboratorija Sveučilišta Rice koja otpadnu plastiku pretvara u efikasan sorbent ugljičnog dioksida za potrebe industrije. Povezavši ove i još niz drugih činjenica profesor Čatić je zastrašujuće zaključio: ''Netko svjesno plaća ogromne sume novca da neke skupine ljudi koje se bave zaštitom okoliša napadaju nekoliko plastičnih proizvoda pod općim nazivom plastika. Da sakriju puno ozbiljnije uzročnike klimatskih promjena.''

Na spomenutim Lošinjskim danima bioetike održanim u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva i Hrvatskog bioetičkog društva, te grada Mali Lošinj prezentirano je 114 naučnih radova. Nije zastrašujuća po život čovjeka, njegovo zdravlje i budućnost bilo samo saznanja dr. Igora Čatića već i nekoliko drugih autora poput dr. Orhana Jašića, dr. Zorice Kaluđerović, dr. Marka Kosa, dr. Ivane Vinković Vrćek...

Tagovi
BIHAMK

Povezane novosti

Slatka so

Slatka so

Sada se definitivno može tvrditi da će kopanje soli u tuzlanskom bazenu i u narednih 25 godina, a ukoliko Grad dozvoli nova istraživanja, odnosno bušenja tla, to se može produžiti do kraja ovog i početka sljedećeg stoljeća.

Voz u šećeru

Voz u šećeru

Iskakanje voza iz šina i prevrtanje pet vagona šećera po pruzi u blizini Mostara, ozbiljna je opomena za Željeznice FBiH, kao i nadležna tijela. Novca prvo treba biti za sigurnost, a valjda će se naći nešto i za prosuti šećer.

Poznati automobili: Rekvijem za Dodge Al Bundyja

Poznati automobili: Rekvijem za Dodge Al Bundyja

Glumci, režija, scenarij, pa specijalni efekti i sva ostala čudesa igraju veliku ulogu u historiji filma i televizije. Ali ponekad su automobili sjajno birani. Ovo je priča o Al Bundyju i njegovom neuništivom američkom divu – Dodgeu.

Možda bi vas zanimalo