Članak top banner 970x90
Autorski tekstovi

Opasnost od e-otpada

Godišnje se proizvede oko 50 miliona tona elektroničkog otpada što je jednako izbacivanju 1.000 prenosnih računala svake sekunde. Na nekim mjestima količina e-otpada rast će i 500 posto u godinama koje dolaze.

Autor: Hajdar Arifagić

Učestvujući na 20. Lošinjskim danima bioetike, ugledni hrvatski znanstvenik prof. dr. Igor Čatić govorio je o informacijskom otpadu kao zastrašujućoj opasnosti za čovječanstvo. Naime, godišnje se proizvede oko 50 miliona tona elektroničkog otpada što je jednako izbacivanju 1.000 prenosnih računala svake sekunde. Na nekim mjestima količina e-otpada rast će i 500 posto u godinama koje dolaze. Na pitanje zašto elektronički otpad postaje sve veći problem njegov odgovor je da ''sadrži izuzetno otrovne kemikalije, uključujući: olovo, kadmij, dioksine, furane, arsene, živu, krom, vinil-klorid, berilij...''. Zdravstveni učinci elektroničkog otpada su urođene mane, oštećenje središnjeg i perifernog živčanog sistema, iskrivljen sastav krvi, oštećena pluća, jetra i bubrezi te u najgorem slučaju smrt.

Mnogo otpada šalje se u Aziju ili Afriku na ''recikliranje''. Profesor Čatić upozorava da je to samo jednostavan i jeftin način da se riješimo ogromnih količina e-otpada kojeg stvaramo. U zemljama Azije mnogo toga jednostavno se spaljuje, a što često rade djeca. Ta djeca – radnici u reciklažnim dvorištima izložena su čak i većem riziku od oštećenja zdravlja nego odrasli. E-otpad izuzetno zagađuje. Tlo kineskog odlagališta e-otpada ''Guiyu'' bilježi neke od najvećih svjetskih koncentracija dioksina i teških metala. Voda je sadržavala olovo 2.400 puta više od sigurnih nivoa. A upravo ovdje radi mnogo djece.

Mnogi tragaju za rješenjem ovog problema a prema saznanju citiranog profesora u tome je najdalje otišla laboratorija Sveučilišta Rice koja otpadnu plastiku pretvara u efikasan sorbent ugljičnog dioksida za potrebe industrije. Povezavši ove i još niz drugih činjenica profesor Čatić je zastrašujuće zaključio: ''Netko svjesno plaća ogromne sume novca da neke skupine ljudi koje se bave zaštitom okoliša napadaju nekoliko plastičnih proizvoda pod općim nazivom plastika. Da sakriju puno ozbiljnije uzročnike klimatskih promjena.''

Na spomenutim Lošinjskim danima bioetike održanim u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva i Hrvatskog bioetičkog društva, te grada Mali Lošinj prezentirano je 114 naučnih radova. Nije zastrašujuća po život čovjeka, njegovo zdravlje i budućnost bilo samo saznanja dr. Igora Čatića već i nekoliko drugih autora poput dr. Orhana Jašića, dr. Zorice Kaluđerović, dr. Marka Kosa, dr. Ivane Vinković Vrćek...

Tagovi
BIHAMK

Povezane novosti

Gorki šećer

Gorki šećer

Ruska agresija na Ukrajinu i potpuni poremećaj u svjetskoj ekonomiji i cirkulaciji tržišta što više traje sve nas ozbiljnije upozorava na to koliko je za svaku nacionalnu ekonomiju važna vlastita proizvodnja hrane i opskrba domicilnog stanovništva.

Selfie sa mostom

Selfie sa mostom

Proljeće koje ispraćamo značajno je i po onome što se događa na trasi panevropskog cestovnog Koridora 5c. Na dvije dionice (u dolini Bosne kod Golubinje i u Hercegovini nadomak Počitelja) betonske konture buduće saobraćajnice kao da su preko noći izronile.

Gas za električna auta

Gas za električna auta

U Sarajevu je održan prvi sajam elektromobila. Bio je jednodnevan, ali kao događaj i poruka veoma važan. Uz to, opština Novo Sarajevo je odlučila da u njenom voznom parku budu samo vozila na električni pogon.

Možda bi vas zanimalo