Autocesta je namijenjena isključivo za saobraćaj motornih vozila. Vožnja autocestama je sigurnija, brža i udobnija od vožnje ostalim cestama, ali vožnja autocestom se po nekim specifičnostima razlikuje od vožnje ostalim cestama. Saobraćajnim pravilima i propisima je utvrđeno kako voziti, no postoje neka pravila, ponašanja i sigurnosne navike koje se moraju usvojiti kako biste sigurno vozili autocestama. Autoceste skrivaju i niz specifičnih opasnosti koje morate očekivati i predvidjeti kako biste sigurno i brzo stigli do cilja.
Širina cjelokupnog profila autoceste, širina kolovoznih traka koje imaju po najmanje dvije saobraćajne trake, fizička odvojenost od saobraćajnog toka iz suprotnog smjera (nema vozila u susret), traka za zaustavljanje vozila u nuždi, široke bankine i bočne ograde, kvalitetne oznake i signalizacija, redovito održavanje - daju osjećaj sigurnosti i mame na brzu vožnju. Na autocestama je najniži stepen ugroženosti, odnosno na autocestama (s obzirom na broj vozila) se događa relativno malo saobraćajnih nesreća, no kada se dogode, u pravilu su s vrlo teškim posljedicama.

UKLJUČIVANJE NA AUTOCESTU

Uključivanje na autocestu predstavlja jedno od kritičnih mjesta za događanje saobraćajnih nesreća, prije svega zbog nepravilnog ponašanja vozača.

Uključite se u saobraćajni tok vozila na autocesti, bez zaustavljanja, koristeći pravilno saobraćajnu traku za ubrzavanje. Postupno ubrzavajte nakon prilazne rampe, vozite usporedno s vozilima na autocesti – cijelom dužinom trake za ubrzavanje, bez približavanja vozilu koje se nalazi ispred vas. Putem unutarnjeg i vanjskog ogledala pratite saobraćaj vozila na autocesti s ciljem prepoznavanja najpogodnijeg trenutka za uključivanje. Kada dostignete brzinu vozila u saobraćajnoj traci lijevo od vas, uz sigurnosne provjere i uključivanje lijevog žmigavca, ne ometajući vozila, uključite se u saobraćajni tok na autocesti. Ako vam uvjeti saobraćaja to ne dozvoljavaju, ne zaustavljajte se na kraju trake za ubrzavanje, već nastavite vožnju trakom za zaustavljanje vozila u nuždi do prvog trenutka za uključivanje. Čim uočite pogodan trenutak između vozila, morate s uključenim lijevim pokazivačem smjera ubrzati i uključiti se u desnu saobraćajnu traku na autocesti. Nakon uključivanja isključite lijevi pokazivač smjera.
Vozila na autocesti imaju prednost u odnosu na ona koja se uključuju. Vi međutim možete pomoći onima koji se uključuju na autocestu, tako što ćete smanjiti brzinu svoje vožnje i ostaviti dovoljno prostora za uključivanje. Vi možete svoju vožnju (ukoliko vam uvjeti saobraćaja omogućavaju) i ubrzati, ali ne iznad 130 km/h, da bi se oslobodilo dovoljno prostora iza vas za uključivanje. Da bi vozačima olakšali uključivanje na autocestu, možete također izvršiti promjenu kretanja iz desne u lijevu prometnu traku, kako biste desnu saobraćajnu traku ostavili slobodnu za uključivanje. No, ovo uradite samo onda kada ste sigurni da ovu radnju možete izvesti bez ikakve opasnosti. Uvijek imajte na umu da prilikom svake promjene saobraćajne trake morate uključiti pokazivač pravca za odgovarajući smjer.

Autoceste su građene tako da dozvoljavaju vrlo brzu vožnju u odnosu na druge ceste. To su ceste s najvišim nivoom uslužnosti, nema vozila iz suprotnoga smjera, preglednost je izuzetna, ukrštanja su u više razina itd.. No, međutim ne zaboravite da je brzina najdominantniji uzročnik saobraćajnih nesreća. Uvijek budite spremni na iznenadna kočenja. Čim u daljini primijetite da vozila koče, da su sve trake zauzete vozilima, odmah uključite zbog sigurnosti i upozorenja vozačima iza vas sve pokazivače smjera. Na autocesti je izuzetno opasno voziti slalom i učestalo mijenjati saobraćajne trake, bespotrebno ubrzavati i malo iza toga usporavati, ili svojim postupcima stalno ometati druge vozače. Uostalom, znate, u velikoj gužvi sve se kolone kreću otprilike istom brzinom, pokušajte strpljivošću doprinijeti pouzdanosti cjelokupne situacije.

Prema našim propisima (a i većine zemalja Europe), najveća dopuštena brzina vožnje na autocesti je 130 km na sat, ali držite se ograničenja brzine na pojedinim dijelovima i preporučljive brzine za pojedinu dionicu. Naravno i na autocesti važe ograničenja za vozila pojedinih grupa i to:

Na autocesti nema stajanja. Ukoliko želite prekinuti vožnju, to možete učiniti samo na odmaralištima, prostorima benzinskih pumpi ili površinama izvan kolovoza koje su kao odmarališta ili parkirališta za to posebno uređene. Ne zaustavljajte, niti ne parkirajte na saobraćajnim trakama za zaustavljanje vozila u nuždi. Na autocesti ne smijete se polukružno okretati niti voziti unatrag. Autocestom se morate kretati krajnjom desnom saobraćajnom trakom koja nije zakrčena vozilima u koloni (izuzetak su gradske autoceste gdje se zbog gustoće saobraćaja vozi u usporednim kolonama). Tokom vožnje autocestom stalno budite pažljivi, gledajte ispred i iza, niti jednu radnju (promjenu prometne trake, prestrojavanje, usporavanje, pretjecanje) ne činite ukoliko se višestruko niste uvjerili da to možete učiniti bez opasnosti za druge vozače na autocesti. Pri velikim brzinama je opasno naglo smanjivanje brzine. Posebno pazite na vozila iza vas. Jedno sigurnosno pravilo kaže da vozeći autocestom treba jednako gledati saobraćaj iza (preko unutarnjeg i vanjskog ogledala), kao saobraćaj ispred (kroz vjetrobransko staklo). Naročito obratite pažnju i pogledajte i osigurajte se da se nijedno vozilo ne nalazi u „mrtvom uglu“ pored vašeg vozila.

ISKLJUČIVANJE SA AUTOCESTE

Kad se namjeravate isključiti s autoceste, tada morate uočiti saobraćajne znakove koji vas obavještavaju o mjestu izlaza s autoceste. Ako prekasno uočite ili reagirate na znak obavještenja za vođenje saobraćaja, proći ćete pored željenog izlaska. To vas može koštati dodatnog iznosa za cestarinu i nekoliko desetaka kilometara bezpotrebne vožnje do sljedećeg izlaza i povratka za smjer kojim ste željeli voziti. Isključivanje s autoceste najavljuje se saobraćajnim znakom obavještenja u pravilu na 1.000, 500 i 250 metara ispred samoga izlaza. Približavajući se mjestu izlaska, pogledat ćete na unutarnje i vanjsko ogledalo, te uključiti desni pokazivač smjera. Ne kočiti na traci za vožnju. S uključenim desnim pokazivačem smjera nakon kosnika na kolovozu i pojave saobraćajne trake za usporavanje, ne smanjujući brzinu vožnje, napustite desnu saobraćajnu traku autoceste i prestrojite se na saobraćajnu traku za usporavanje. Tek na traci za usporavanje smanjujete brzinu, kako biste do izlaska s autoceste prilagodili brzinu radijusu zavoja i isključili se sigurno.

Kvar ili nesreća na autocesti
Ukoliko vam se dogodi da ste prisiljeni prekinuti vožnju zbog kvara, neispravnosti na vozilu ili iz nekog drugog razloga, nikako ne zaustavljajte vozilo na kolovozu autoceste, već desno od uzdužne crte na kolovozu, s desne strane – na saobraćajnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi. Po mogućnosti što više desno, kako ne biste otvarajući vrata ometali vozila koja voze po desnoj traci. Putnike obavezno izmjestiti iz vozila van kolnika i trake za zaustavljanje u nuždi. Prije izlaska iz vozila navucite reflektirajući prsluk koji bi se trebao nalaziti u kabini vozila (obvezno u većini zemalja). Ostavite uključena pozicijska svjetla, uključite sve pokazivače smjera kako bih vas vozači uočili sa što veće udaljenosti. Postavite trokut za opasnost i to na udaljenosti od 100 metara iza i ukoliko ne možete brzo riješiti kvar pozovite službu za pomoć na cesti.

Naplata cestarine obavlja se neprekidno od 0 – 24 sata, sve dane u godini. Na svim naplatnim stanicama u vidnom polju vozača mora biti istaknut cjenovnik s propisanim iznosima cestarine za sve grupe vozila. Vozila su razvrstana po grupama za koje je jedinstvena cijena plaćanja cestarine i sastoji se od četiri klase:

Klasa 1: Dvoosovinska vozila s visinom izmjerenom na prvoj osovini manjom od 1,3 m (motocikli, osobna vozila i laka dostavna vozila).

Klasa 2: Vozila sa tri i više osovina i visinom mjerenom na prvoj osovini manjom od 1,3 m (kombi vozila, osobna vozila s prikolicom, karavani s visinom od 1,3 metra na prednjoj osovini i laka dostavna vozila s prikolicom karavanom, dvoosovinska vozila kao što su kombi vozila bez prikolice).

Klasa 3: Vozila sa tri i više osovina i visinom mjerenom na prvoj osovini većom od 1,3 m (kamioni s ili bez prikolice, sa ukupno dvije ili tri osovine, karavani s visinom većom od 1,3 metra na prednjoj osovini i kombi vozila s prikolicom ili karavanom s ukupno tri osovine).

Klasa 4: Vozila sa četiri i više osovina i visinom mjerenom na prvoj osovini većom od 1,3 m (kamioni s ili bez prikolice s četiri ili više osovina, tegljači s poluprikolicom, autobusi s ili bez prikolice s četiri ili više osovina, kombi vozila s prikolicom ili karavanom s ukupno četiri ili više osovina).

Skupina vozila koja je oslobođena plaćanja cestarine: 1. vozila crvenog krsta, 2. vozila oslobođena na osnovu ugovora koje je Vlada BiH i Vlada Federacije BiH zaključila s međunarodnim institucijama, 3. vozila pomoći na cesti u slučaju intervencije, 4. vozila oružanih snaga BiH, 5. vozila invalidnih osoba s 80% i više tjelesnog oštećenja, odnosno osobe s 60% i više oštećenja donjih ekstremiteta, 6. vozila Civilne zaštite, 7. vozila Ministarstva unutrašnjih poslova, 8. vozila Hitne pomoći i 9. Vatrogasna vozila.

Vozila koja na izlaznu naplatnu stanicu dođu bez naplatne kartice blagajnik će naplatiti iznos najduže relacije od mjesta izlaza za odgovarajuću grupa vozila.