BIHAMK kroz vrijeme

BIHAMK je punopravni član svih pripadajućih međunarodnih asocijacija - FIA (Fédération Internationale de l' Automobile), AIT (Alliance Internacionale de Tourisme), FIM (Fédération Internationale de Motocyclisme) i CIK (Commission Internationale de Karting) - kao i regionalnih udruženja i strukovnih organizacija.

1945

Početak

Većina auto-moto klubova na području Bosne i Hercegovine, čija je djelatnost prije II Svjetskog rata bila organičena uglavnom na područje Sarajeva i nekolicine većih gradova, obnovila je rad već 1945. godine, u okviru motociklističke sekcije Sportskog društva "Torpedo" čiji je broj članova stalno rastao.

1946

Osnivanje

Na inicijativu nekolicine aktivista auto-moto klubova “Ðerzelez”, “Makabi”, “SAŠK” i “Slavija”, 7. februara 1946. godine formirano je “Bosanskohercegovačko automobilističko-motociklističko društvo”, prvi auto-moto klub koji djeluje na području cijele Bosne i Hercegovine.

1946

Tradicija

BIHAMK nastavlja tradiciju Bosanskohercegovačkog automobilističko-motociklističkog društva osnovanog davne 1946. godine sa prvenstvenim ciljem širenja saobraćajno-tehničke kulture građana i stvaranje preduslova za masovnije korištenje automobila, koji je u to vrijeme bio rijetka pojava.

Aktivisti – osnivači ovog društva bili su: Nikola Prodanović, Karlo Sušac, Jusuf Hadžić, Abdulah Alikadić, Mišo Blažić, Joško Časar, Enisa Dedić, Boro Erceg, Abdulah Hercika, Alfred Hajnrih, Nikola Jarić, Nikola Kupčević, Dušan Kalajdžić, Mileta Minić, Arif Mrđanović, Ivica Lisac, Ivan Novotni, Mustafa-Baja Nuhić, Rade Petrić, Muhamed Samedović, Sulejman Sarić, Fadil Sijerčić, Joško Šiška, Ibrahim Ðokić, Ivica Tabori, Avdo Tuce i dr.

1946

AMSBiH

Doprinos AMSBiH u razvoju auto-moto sporta, kao bitnog faktora u razvoju opštetehničke kulture u BiH, naročito mladih naraštaja je nemjerljiv. Prva ocjensko-terenska vožnja održana je juna 1946. godine na stazi Sarajevo-Kalinovik-Nevesinje-Mostar-Sarajevo. Ova sportska manifestacija je, bez obzira na skromne rezultate i određene organizacijske nedostatke, ohrabrila sportske radnike da organizuju nove trke u ljeto i jesen iste godine.

Plakat međunarodne automobilističko-motociklističke trke, Sarajevo 1951. g
1947

Zemaljski odbor

U augustu 1946. godine osnovan je Zemaljski odbor za automobilizam i motociklizam i taj datum se smatra začetkom sistemskog osnivanja auto-moto-organizacija i masovnog okupljanja ljubitelja auto-moto tehnike.

Popravak prvog automobila za obuku vozača na području Tuzlanske regije
1948
Takmičari kružne ocjenske vožnje na relaciji Tuzla-Kiseljak-Poljice-Lukavac-Bukonje-Tuzla 1948. godine
1948
Plakat za II državno automobilsko-motociklističko brdsko prvenstvo održano u Sarajevu 1948. godine
1949

Uspješna obuka vozača

Izvještaj o radu iz 1949. godine govori da je u obuci vozača bio najuspješniji Auto-moto klub Sarajevo, u kojem je, kako se navodi, "u prvom tromjesečju 1949. godine osposobljeno 11 vozača automobila i 12 vozača motocikla, više od plana". Istaknuti članovi ovog društva su neposredno utjecali da taj pionirski pothvat bude uspješan i u drugim sredinama. U okrilju «Narodne tehnike» formirani su auto-moto kružoci, sekcije ili klubovi u Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli i Zenici. Prvi članovi u ovim klubovima, kao npr. u AMD “Željezničar” u Zenici bili su motociklisti. Kako nije bilo dovoljno putničkih automobila za obuku vozača, dovitljivi aktivisti mjesnih klubova pronalaze rashodovane automobile i osposobljavaju ih u improvizovanim radionicama i upravo to je bio začetak formiranja servisnih radionica u klubovima.

1950

Začeci autosporta

Prve trke generirale su sjajnu generaciju takmičara na tadašnjoj jugoslavenskoj sportskoj sceni. Po brojnim titulama i priznanjima u tom periodu posebno su se isticali: Sulejman Nuhić, Zijah i Kemal Bucalo, braća Ezić, Pero Popović, Franjo Prodani, Franc Volmajer, Sead Agić, Teufik Žiška. Neka od ovih imena zauzimaju značajno mjesto na spisku internacionalnih velikana motociklizma. 1950. godine ekipa AMK “Sarajevo” osvaja šampionsku titulu u klasi do 250 ccm poslije pobjede na Lovćenu, a narednu takmičarsku sezonu završava sa vicešampionskom titulom

1952

Popularizacija automobila

U periodu poslije II svjetskog rata, kada se automobil koristio u ograničenom broju, novoformirano Društvo je imalo značajnu ulogu u popularizaciji ovog prijevoznog sredstva i postavljanju temelja za razvoj automobilizma. Prva značajnija uloga, a ujedno i najznačajnija aktivnost Društva u toj misiji bila je obuka vozača za vožnju motocikla, a nešto kasnije i automobila. U okviru masovno organizovanih kurseva, obuka vozača je vršena na taj način što je svaki iskusniji vozač motocikla imao obavezu da na dobrovoljnoj osnovi, uz nadoknadu utrošenih bonova za gorivo, obuči pet članova. Ovakav vid obuke motociklista primijenjivan je sve do 1952. godine.

1955
Polaznici obuke vožnje AMK „Pobjeda“ – Goražde, 1955.g
1958
Takmičarske licence Kemala Bucala i Franca Volmajera iz 1958. godine
1960
Motorijada u Vogošći kod Sarajeva početkom 60-ih godina
1963

Reli Sutjeska

Jedan od sinonima za auto-moto sport i bivši Auto-moto savez BiH je auto-moto reli “Sutjeska”, koji je, počev od 1963. godine, decenijama predstavljao jednu od najmasovnijih sportskih manifestacija ovog tipa ne samo kod nas već i u svijetu. Reli Sutjeska bio je najmasovnije okupljanje automobilista i motorista u bivšoj Jugoslaviji, a u to vrijeme i mnogo više od toga - simbol najboljih vrijednosti tadašnjeg društveno-političkog uređenja. Reli je imao svoju himnu, radio frekvenciju (Radio Sutjeska), robno-novčanu lutriju i niz drugih sadržaja.

Lijevo: Naslovnica programa Relija Sutjeska iz 1967. godine
Desno: Notni zapis himne relija Sutjeska
1963

Obuka za potrebe JNA

Organizovana obuka za potrebe Jugoslavenske narodne armije (JNA) znatno je doprinijela jačanju materijalne baze i poboljšanju voznog parka u tom periodu. Za ovaj vid obuke vladao je veliki interes, jer je svaki centar po tom osnovu dobivao određenu novčanu naknadu i nova vozila.

U izvještaju sa Prve Skupštine Narodne tehnike BiH navodi se podatak da je u periodu od 1958. do 1963. godine u organizacijama Auto-moto saveza BiH obučeno preko 7.000 vozača automobila, 3.000 vozača motocikla, 200 traktorista i 1000 mopedista, te 3.500 vozača za potrebe JNA.

1963

Broj članova

Pregled broja članova AMSBiH prema Izvještaju sa I Skupštine Narodne tehnike za period 1959.-1963.g

1959. 1960. 1961. 1962. 1963.
11.497 12.268 14.981 13.689 13.750
1965

Edukacija i takmičenja

Edukacija mladih u biciklističkim i moto sekcijama bila je jedna od osnovnih aktivnosti u osnovanim klubovima. Prva saobraćajna takmičenja učenika osnovnih i srednjih škola koja su organizovana već polovinom pedesetih godina okupljala su godišnje između 200 i 300 hiljada učesnika, a u saradnji sa saobraćajnom policijom svake godine su organizovane saobraćajne patrole učenika koje su okupljale hiljade mladih. Početkom osamdesetih godina formirane su i prve karting sekcije (Sarajevo, Ilidža, Doboj, Mostar, Banja Luka), a ubrzo potom organizovana su i prva karting takmičenja.

Povećanje broja automobila na cestama Bosne i Hercegovine polovinom šezdesetih godina uslovilo je jednu novu aktivnost - Službu pomoć–informacije (1965.) poznatu po skraćenici SPI. Iako je na samom početku ova služba djelovala dosta skromno (sa deset vozila u jednoj smjeni, samo šest mjeseci u godini, tj. od 15. aprila do 15. oktobra, te pokrivala 862 km puteva), njeno pokretanje predstavlja značajnu prekretnicu u razvoju AMSBiH.

Vozni park autoškole tuzlanskog društva krajem 70-ih godina
1965

Edukacija i takmičenja

Edukacija mladih u biciklističkim i moto sekcijama bila je jedna od osnovnih aktivnosti u osnovanim klubovima. Prva saobraćajna takmičenja učenika osnovnih i srednjih škola koja su organizovana već polovinom pedesetih godina okupljala su godišnje između 200 i 300 hiljada učesnika, a u saradnji sa saobraćajnom policijom svake godine su organizovane saobraćajne patrole učenika koje su okupljale hiljade mladih. Početkom osamdesetih godina formirane su i prve karting sekcije (Sarajevo, Ilidža, Doboj, Mostar, Banja Luka), a ubrzo potom organizovana su i prva karting takmičenja.

Povećanje broja automobila na cestama Bosne i Hercegovine polovinom šezdesetih godina uslovilo je jednu novu aktivnost - Službu pomoć–informacije (1965.) poznatu po skraćenici SPI. Iako je na samom početku ova služba djelovala dosta skromno (sa deset vozila u jednoj smjeni, samo šest mjeseci u godini, tj. od 15. aprila do 15. oktobra, te pokrivala 862 km puteva), njeno pokretanje predstavlja značajnu prekretnicu u razvoju AMSBiH.

Vozni park autoškole tuzlanskog društva krajem 70-ih godina
1970

Nova plejada

70-ih godina na sportsku scenu dolazi nova plejada uspješnih takmičara: Miroslav Nosse, Sead Alihodžić, Fadil Kadić, Senad Bećar i Tanasije Kuvelja, koji nastavljaju veoma dobre plasmane na trkama u BiH i okruženju. U tom periodu širi se lepeza oktanskih sportova, disciplina i klasa. Osim relija, brdskih i kružnih trka, organizovane su motociklističke sportske manifestacije, a nešto kasnije pojavio se i karting-sport.

Jaki sportski centri auto-moto sporta u BiH bili su: Sarajevo (do 1957.), Zenica (do 1964.), Srebrenica (1963-1973), Prnjavor (do 1979.), zatim Banovići, Vlasenica, Rogatica, Šekovići i Zalužani.

1980
Smotra učeničkih saobraćajnih patrola iz 1980. godine
1981

Informativni centar

Informativni centar počinje sa radom 1981. godine i stječe reputaciju najznačajnijeg punkta informacija o stanju na putevima i svih relevantnih saobraćajnih informacija. 1982. godine AMSBiH pokreće člansko glasilo „Auto-moto magazin“ koje se štampa u tiražu od 20.000 primjeraka. Od 1985. godine ovo glasilo pod nazivom „987“ štampa se u prosječnom tiražu od 35.000 primjeraka, a veoma brzo tiraž se povećava na 50.000 primejraka.

1983

Rast

Masovnija dostupnost automobila i porast životnog standarda 70-ih godina pred Auto-moto savez BiH stavlja nove zadatke u pogledu podizanja saobraćajne kulture građana, a omasovljenje organizacije postaje prioritet u djelovanju.

Od 1970. godine, prosječan godišnji broj članova kretao se izmedju 25 i 30 hiljada.
Zakonskim preuzimanjem niza značajnih javnih ovlaštenja od države 1983. godine, među kojima posebno mjesto zauzima SPI, počinje novo poglavlje u razvoju Auto-moto saveza Bosne i Hercegovine koji širi svoje kapacitete, osniva lokalna auto-moto društva, povećava broj članova i usluga. Porast broja motornih vozila od velikog je značaja za pitanje bezbjednosti saobraćaja koje postaje sve aktuelnije u djelokrugu rada organizacija AMSBiH.

Intervencija SPI AMSBiH, 1983. g
1983
Naslovnica članskog glasila „987“ iz februara 1983. g
1984

Zimske olimpijske igre

Dinamički razvoj kluba dobio je novi podstrek neposredno pred održavanje XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, 1984. godine. Poseban zamah je doživjela Služba pomoć-informacije, čija je temeljita reorganizacija, nabavka novih vozila i opreme te poboljšana kvaliteta usluga utjecala na izuzetan rast članstva.

Za vrijeme XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine u glavnom gradu BiH organizovan je danonoćan rad operativnog i dispečerskog centra Auto-moto saveza Jugoslavije (AMSJ) sastavljenog od predstavnika svih republičkih i pokrajinskih saveza. Istovremeno, tu je bio smješten i Dispečerski centar sa 8 vučnih i 15 vozila tehničke pomoći sa posebno odabranim i obučenim stručnim kadrovima iz cijele mreže SPI AMSJ. Dispečerski centar je koordinirao rad i međunarodne putne patrole sastavljene od posada i vozila inozemnih korespondentnih klubova. Za vrijeme igara obavljeno je 308 intervencija SPI (od toga 111 prevoza havarisanih vozila).
Olimpijada je bila ne samo ispit spremnosti pred vlastitim članstvom i inozemnim posjetiocima, već i početak jednog novog pristupa radu i uvođenja nove prakse u pružanju pomoći nastradalim u saobraćajnim nezgodama.
Defile vozila SPI neposredno pred održavanje XIV Zimskih olimpijskih igara, Sarajevo 1984. godine

Dio štaba međunarodne putne patrole koji je za vrijeme XIV ZOI djelovao u Sarajevu
1985

Više članova uz bolji kvalitet usluge

Poboljšanjem kvaliteta usluga i povećanjem obima članskih prava od 1985. godine, broj članova je rastao iz godine u godinu, a razvoj organizacije dobijao na zamahu u svim sferama djelovanja. Vrhunac razvoja Auto-moto savez Bosne i Hercegovine dostiže krajem 80-ih i početkom 90-ih godina.

1987
Učesnici regionalnog saobraćajno-obrazovnog takmičenja u Goraždu, 1987. g
1987
Svečana skupština AMSBiH u povodu obilježavanja 40-godišnjice rada, 1987. g
1989

AMSBIH

1989. godine u okviru SPI AMSBiH djelovale su 24 baze sa 74 vozila za pružanje tehničke pomoći i prijevoz havarisanih vozila, a broj članova je iznosio preko 40.000. 1991. godine bilo je formirano 25 baza SPI sa oko 80 vozila osposobljenih za usluge tehničke pomoći na cesti i prijevoz havarisanih vozila, a broj članova je dosegao 50.000. Pokrenut je vlastiti sistem radio-veza, izgrađene nove servisne radionice opremljene savremenom opremom; ukratko, bili su stvoreni uslovi za izrastanje AMSBiH u savremeni klub, po uzoru na klubove razvijenih evropskih zemalja.

Hitna vazdušna medicinska pomoć AMSJ u koju je bio uključen i AMSBiH
1992

Ratna razaranja

Međutim, Auto-moto savez Bosne i Hercegovine pod tim imenom nije dočekao pedesetu godišnjicu. Agresija na našu domovinu početkom 90-ih zaustavila je snažan zamah u njegovom razvoju i vratila ga na poziciju borbe za goli opstanak i očuvanje svoje materijalne osnove.

Ratna razaranja nisu mimoišla ni Savez koji je pretrpio ogromne štete na svojim objektima i voznom parku, koji je najvećim dijelom bio uništen.* Bez opreme, vozila, sredstava, sa razorenim servisnim kapacitetima i poslovnim objektima budućnost Saveza činila se krajnje neizvjesnom.

*Samo u Sarajevu, od šest poslovnih objekata u gradu, tri su potpuno uništena, a preostala tri znatno oštećena. Najveće štete pretrpjela je SPI - od ukupnog voznog parka ova služba je na kraju rata raspolagala sa samo tri havarisana vozila i jednim vozilom za prijevoz nepokretnih vozila. Ukupna šteta procijenjena je na oko 12,5 miliona EUR, što čini oko 70 posto ukupne vrijednosti prijeratne imovine BIHAMK-a.

1993

Bosanskohercegovački Auto-Moto klub

Vršeći procjenu o opstanku Kluba, rukovodstvo AMSBiH je donijelo odluku da u augustu 1993. godine, u polurazrušenoj zgradi, održi Skupštinu na kojoj su izabrani novi upravni organi i donesena odluka da Auto-moto savez BiH ubuduće djeluje pod izvornim imenom - Bosanskohercegovački auto-moto klub (BIHAMK). Na Skupštini je, također, usvojen novi Statut i Program rada koji je za mnoge u to vrijeme izgledao utopistički. No, tri godine nakon toga realizovani su skoro svi zacrtani strateški ciljevi i stvoreni uslovi za nastavak rada.

1994

FIA

Već 1994. godine BIHAMK je postao pridruženi član FIA-e (Fédération Internationale de l' Automobile)

1996

Svjetska automobilska asocijacija

1996. BIHAMK postaje punopravni član ove svjetske automobilske asocijacije - FIA.

1997

AIT & FIM

Do 1997. godine BIHAMK je ostvario punopravno članstvo i u ostalim relevantnim međunarodnim asocijacijama - AIT (Alliance Internacionale de Tourisme) i FIM (Fédération Internationale de Motocyclisme), te ostvario bilateralne kontakte sa brojnim nacionalnim klubovima.

Osnivanje biciklističkih, motocikličkih i automobilskih klubova u Bosni I Hercegovini od kraja 18. stoljeća do II Svjetskog rata:

Od kraja 18. stoljeća pa do II svjetskog rata u Bosni i Hercegovini osnivani su uglavnom biciklistički, motociklistički i koturački klubovi. U naznačenom periodu u BiH su djelovala dva autokluba - Bosanskohercegovački klub automobila Sarajevo osnovan 1912. godine i već pomenuta sarajevska sekcija pri Automobilskom klubu Kraljevine Jugoslavije.

5. augusta 1887. g - osnovan je MOSTARSKI BICIKLISTIČKI KLUB - MOSTAREV RADFAHRER - CLUB.

16. septembra 1888. g - osnovan je SARAJEVSKI BICIKLISTIČKI KLUB - SARAJEVIR RADFAHRER CLUB.

18. februara 1898. g - osnovan PRVI ZENIČKI BICIKLISTIČKI KLUB - ERSTER ZENICARER RADFAHRER CLUB.

9. maja 1902. g – osnovan BICIKLISTIČKI KLUB «ORAO» BANJA LUKA.

19. juna 1902. g – osnovano HERCEGOVAČKO KOTURAČKO-GOMBALAČKO DRUŠTVO «SOKOL» MOSTAR.

25. maja 1904. g – osnovano KOTURAČKO DRUŠTVO «EL KALEM» SARAJEVO (preregistrovano 17.12.1906. g).

24. februara 1905. g - osnovan je PRVI JAJAČKI BICIKLISTIČKI KLUB «STRIJELA» - JAJCE.

23. jula 1905. g – osnovano KOTURAČKO GOMBALAČKI KLUB «SOKOL» TUZLA.

21. marta 1912. g – osnovan BOSANSKO-HERCEGOVAČKI KLUB AUTOMOBILA SARAJEVO. Odobrenje na Statut Bosansko-Hercegovačkog kluba automobila Sarajevo izdala je Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu 21. septembra 1912. godine.
( ABiH. ZV BiH, 1912. š. 18-317-2).

6. aprila 1924. g – u Beogradu osnovan AUTOMOBILSKI KLUB KRALJEVINE JUGOSLAVIJE - SEKCIJA U SARAJEVU.
Pravila Kluba iz 1933. godine i izmjene i dopune iz 1938. godine odobrena od Ministarstva unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije - Odjeljenje za Državnu zaštitu od 20. marta 1933. godine i 3. aprila 1938. godine.
(ABiH. MUP KJ. 1938.)

1925. g – osnovan MOTOCIKLISTIČKI I KOTURAŠKI KLUB SARAJEVO (ABiH. VŽSO 1925. br, 19437/25).

1931. g – osnovan JUGOSLAVENSKI MOTOCIKLISTIČKI KLUB U SARAJEVU.
Pravila kluba odobrena od Bana Kraljevske banske uprave Drinske banovine u Sarajevu, 19. marta 1931. godine.
( ABiH. KBU DB. 1931. II. br. 9704 /31).

22. februara 1931. godine u Sarajevu - održana Osnivačka skupština UDRUŽENJA AUTOMOBILSKIH PREDUZEĆA DRINSKE BANOVINE U SARAJEVU.
Pravila Udruženja odobrena su po naredbi Bana KBU DB u Sarajevu 13. aprila 1931. godine.
(ABiH. KBU DB. 1931. II. br. 12.891/31).

Hronologija osnivanja auto-moto društava / klubova - AMD / AMK u Bih nakon II Svjetskog rata:
  • AMD „Sarajevo“ - Sarajevo (1946)
  • AMD „Kurjak“ - Banja Luka (1946)
  • AMD „Dr. Safet Mujić“ - Mostar (1946)
  • AMD „Zenica“ (1946)
  • AMD „Trebinje“ (1946)
  • AMD „Savo Belović“ - Stolac (1947)
  • AMD „Veljko Lukić Kurjak“ (1948) / Od 1996. g djeluje pod imenom TUZAMK
  • AMD „Čapljina“ - Čapljina (1948)
  • AMD „Fadil Šehić“ - Bosanska Dubica (1948)
  • AMD „Derventa“ - Derventa (1948)
  • AMD „Semberija“ - Bijeljina (1949)
  • AMD „Brčko“ - Brčko (1949)
  • AMD „Rogatica“ - Rogatica (1949)
  • AMD „Ključ“ - Ključ (1950)
  • AMD „Jablanica“ - Jablanica (1950)
  • AMD „Polet“ - Bihać (1950)
  • AMD „Bratunac“ - Bratunac (1950)
  • AMD „Sana“ - Sanski Most (1950)
  • AMD „Zavidovići“ - Zavidovići (1950)
  • AMD „Lištica“ - Lištica (1951)
  • AMD „Breza“ - Breza (1951)
  • AMD „Vareš“ - Vareš (1951)
  • AMD „Travnik“ - Travnik (1951)
  • AMD „Teslić“ - Teslić (1952)
  • AMD „Pobjeda“ - Goražde (1952)
  • AMD „Bosanski Petrovac“ - Bosanski Petrovac (1953)
  • AMD „Stanko Vukašinović“ - Prnjavor (1954)
  • AMD "Slaviša Vajner Čiča" - Vogošća (1954)
  • AMD „Bileća“ - Bileća (1954)
  • AMD "Dušan Košutić" - Bosanska Krupa (1954)
  • AMD „Igman“ - Ilidža (1954)
  • AMD „Drvar“ - Drvar (1955)
  • AMD „Mrakovica“ - Kozarac (1955)
  • AMD „Gradačac“ - Gradačac (1955)
  • AMD „Boris Kidrič“ - Lukavac (1955)
  • AMD „Zvornik“ - Zvornik (1955)
  • AMD „Banovići“ - Banovići (1956)
  • AMD „Čitluk“ - Čitluk (1956)
  • AMD „Maglaj“ - Maglaj (1956)
  • AMD „Novi Travnik“ - Novi Travnik (1957)
  • AMD „Srbac“ - Srbac (1957)
  • AMD „Žepče“ - Žepče (1957)
  • AMD „Gacko“ - Gacko (1957)
  • AMD „Foča“ -Foča (1957)
  • AMD „Hazim Vikalo“ - Gračanica (1958)
  • AMD „Bosanski Novi“ - Bosanski Novi (1958)
  • AMD „Odžak“ - Odžak (1959)
  • AMD „Višegrad“ - Višegrad (1959)
  • AMD „Ilijaš“ - Ilijaš (1959)
  • AMD „Grude“ - Grude (1959)
  • AMD „Kakanj“ - Kakanj (1966)
  • AMD „Živinice“ - Živinice (1972)
  • AMD „Bugojno“ - Bugojno (1976)
  • AMD „Tešanj“ - Tešanj (1976)
  • AMD „15. Januar“ - Velika Kladuša (1980)
  • AMK „Cazin“ - Cazin (1997)
  • AMK „Kiseljak“ - Kiseljak (1998)
  • AMK „Tešanj“ - Tešanj (1999)
  • AMK „Novi Grad“ - Sarajevo (1999)
  • AMK „Brčko-Brka“ - Brčko (2000)
  • AMK „BMW“ - Tomislavgrad (2002)
  • AMK „UNITRADE“ - Ljubuški (2002)
  • AMKŠK „Mišetić“ - Ljubuški (2002)
  • AMK „Donji Vakuf“ - Donji Vakuf (2003)
  • AMK „Lijevče“ - Nova Topola (2003)
  • AMD „Auro auto“ - Mrkonjić Grad (2003)

Saobraćajno obrazovno takmičenje

E-testovi

Vrijeme

Sarajevo

  • Subota
  • Nedjelja
  • Ponedjeljak
BIHAMK Card